Novi Zagreb - Naime, ne postoji neka
općeprihvaćena definicija za pojam lokalne hrane koja se često naziva i domaća
hrana; u užem smislu radi se o hrani koja se proizvodi neposredno uz mjesta
gdje se i prodaje, i to uglavnom na izravan način od strane samih proizvođača,
dakle bez posrednika u prodaji.
U širem smislu lokalna hrana podrazumijeva proizvodnju hrane na lokalnom i regionalnom području za veću populaciju stanovništva koja se može i lokalno prerađivati, pa na taj način ima imultiplikacijski učinak na lokalnu zajednicu jer stvara mogućnost zapošljavanja. Lokalnu hranu povezuje činjenica da se proizvodi na području koje nam je poznato, na kojemu živimo i gdje poznajemo i susrećemo same proizvođače, pa nam je dostupan i uvid u samu proizvodnju.
U širem smislu lokalna hrana podrazumijeva proizvodnju hrane na lokalnom i regionalnom području za veću populaciju stanovništva koja se može i lokalno prerađivati, pa na taj način ima imultiplikacijski učinak na lokalnu zajednicu jer stvara mogućnost zapošljavanja. Lokalnu hranu povezuje činjenica da se proizvodi na području koje nam je poznato, na kojemu živimo i gdje poznajemo i susrećemo same proizvođače, pa nam je dostupan i uvid u samu proizvodnju.
Kao poželjno pravilo ističe
se i činjenica da se radi o hrani koja se izravno prodaje od proizvođača, i to
svježa ili prerađena na tradicionalan način. U vrijeme velike gospodarske
krize, ali i sve učestalijih klimatskih i okolišnih promjena, lokalna
proizvodnja hrane sve više dolazi u prvi plan, jer doprinosi sigurnosti
stanovništva u pogledu dostatne samoopskrbe hrane za koju znamo odakle dolazi,
kao i njezinoj kakvoći, a uz to je karakterizira i niz drugih pozitivnih
socijalnih, okolišnih i gospodarskih čimbenika.
Budući da je Republika Hrvatska prehrambeno ovisna zemlja, najmanje50% hrane je uvozno, što znači da oko
2,7 milijuna kn dnevno plaćamo proizvode koje možemo uglavnom sami
proizvesti. Na godišnjoj razini to je skoro jedna milijarda novih kuna na
jednom malom području kao što je županija. Najzanimljivije je što nam za lokalnu
proizvodnju hrane ne treba velikih ulaganja jer je osnovni resurs
(poljoprivredno zemljište) kraj nas.
Prema pojedinim
statistikama, dodana vrijednost u
poljoprivrednoj proizvodnji je oko 50%, u odnosu na cijenu koju plate kupci. To
je iz razloga jer na vrijednost proizvoda najviše utjecaja ima tlo, voda,
klima, zrak i slično i ono što je
najvažnije svi ti utjecaji su besplatni.