.

utorak, 4. travnja 2017.

Uspjeh čini domaći rad, domaće njive i domaći odojci ...

Lučko - Ovih smo dana posjetili OPG Anđelka Baburić, čija se obitelj uspješno bavi već 25. godina uzgojem odojaka, bilo za prodaju kao mesa ili pak za daljnji uzgoj.

Moramo priznati kako nas je zaista ugodno iznenadilo, kako ovakva domaća, obiteljska farma uspješno posluje u našem susjedstvu uz svu silinu nelojalne konkurencije velikih trgovačkih centara - koje svoje meso uvoze iz različitih (čudnih) zemalja, o čijoj (čudnoj) kvaliteti ovoga puta nećemo govoriti. 

No, da stvar bude još bolja, ova se farma  po potražnji tržišta može uvelike širiti, no problem tome čini dugogodišnja nemogućnost pronalaženja adekvatne radne snage.

Pa, gdje leži tajna ovog uspjeha, ove obiteljske farme?

Prije svega u radu i ljubavi prema svom poslu (naime, u ovom poslu nema ni "svetka ni petka"!), ali i u zatvorenom ciklusu, od oranica gdje se uzgaja domaća hrana, te kvalitetnom bazičnom stadu svinja, pa do kvalitetnog završnog proizvoda - ukusnog domaćeg mesa, koje ne može zamijeniti niti jedno uvozno meso (svojim izgledom ili okusom!) ili pak zdravim odojcima (prepunim pozitivne energije) za daljnji uzgoj.




Anđelka Baburić, vlasnica
Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
- gđo. Baburić, možete li nam reći kako ste krenuli u uzgoj odojaka i koliko se dugo time bavite?

- Naime, ja potječem iz zaista radišne i marljive obitelji, tako da se kod nas u kući i na našem gospodarstvu uvijek nešto radilo. Još kao dijete pomagala sam roditeljima u raznolikim poslovima. Moram istaknuti kako su se i oni bavili između ostaloga sličnim poslovima, ali u daleko jednostavnijim oblicima uzgoja odojaka. Prije svega tu se radilo o daleko manjem broju, ali i o drugačijem načinu. Kako što sam već istaknulo, tada se uglavnom svaštarilo. Obrađivala se zemlja, hranila se stoka, bavilo voćarstvom, itd.

Tako sam i sama u svom životu, radila dosta toga, ali bi se uvijek vraćala uzgoju odojaka, jer to mi je nekako "u krvi". To me smiruje, a prema svom tom poslu osjećam veliku ljubav. Tako da se ovim poslom bavim gotovo cijeli život, a zvanično sam započela 2002. godine. Eto ove godine slavimo 25. godišnjicu uspješnog rada.

- Kako smo vidjeli, vi imate ostvaren cijeli ciklus proizvodnje.

- Da, mi imamo svoju hranu - sa svojih njiva. Imamo svoje "mame" - zdravo i čisto bazično stado. Imamo uzgoj prepun pozitivnih emocija prema odojcima, ali imamo  ljudsku, prisnu prodaju. Cijelu zaokruženu cjelinu.

-  Dakle vi prodajete  odojke za  meso ali i za daljnji uzgoj.

- Da. Naime, ako je odojak namijenjen za meso, tada to vršimo u - Klaonici 32 d.o.o., Velika Mlaka, Nikole Kramarića 32, ali može i za daljnji uzgoj.

- U uvodnom razgovoru ste nam spomenuli, kako je od iznimne važnosti vrste ishrene samih odojaka, koja se direktno odražava na kvalitetu i ukus mesa, a ako je za dalnji uzgoj - na samo zdravlje.

- Mi obrađujemo nekoliko desetaka hektara poljoprivrednih površina (koje nisu sve u našem vlasništvu već smo dio iznajmili, kako u  naselju Lučkom, tako isto i u naselju Blato, naselju Stupnik...) Na taj način proizvodimo svoje  žitarice: kukuruz, ječam, pšenicu, trihikal . Upravo od tih sirovina se radi hrana.

- Mnogi manji proizvođači u prehrani odojaka koriste npr. napoj...

- Mi to ne koristio. Niti napoj niti jogurte ili pudinge .... Ništa! Samo žitarice.

- Znači, žitaricama se dobiva kvalitetnije meso ...

- Da, prije svega kvalitetnije ali i "jače" meso.. Ne raspada se prilikom pečenja. Nema mirisa po ribljem ulju. Poznata je stvar - ako zakoljete tovljenika koji je hranjen napojem, da se mast nakon topljenja neće "stisnuti" - ostane tekuća. Ima miris po ulju, jer te kuhinje petkom na - menu - imaju ribu, a ljudi tim napojem kasnije hrane odojke.

- Možete li nam reći, kako vam ide prodaja, gdje se reklamirate, tko su vam kupci?

- Prodaja nam ide zaista odlično. Naime, kada bi imali više kapaciteta, naše tržište bi sve to "progutalo". No, kako ovaj posao radimo isključivo suprug i ja (jer uz veliki trud, nikako ne uspijevamo pronaći radnike), tako svake godine osjećamo sve veći umor, a ovdje u naselju Lučko nemamo više mogućnosti širenje, jer je grad već došao tu u naše susjedstvo.

Gdje se reklamiramo? sada ćete se začuditi, no ne raklamiramo se nigdje. Naša reklama ide od uha do uha, od zadovoljnog osmjeha našeg kupca, do drugog također zadovoljnog kupca.

A, tko su naši zadovoljni kupci? Gotovo svi koji jedu meso. Od raznolikih tvrtki, restorana, pojedinaca koji su u prilici slaviti razne (vesele ili tužne) prigodne datume ili događaje, pa do klubova, Podružnica umirovljenika ili pak svadbenika, prvopričesnika itd....

- Možete li nam reći, kad netko od nas ima slavlje, koji je proces. Dođemo ovdje do vas ili vas nazovemo telefonom ?

- Sve je vrlo jednostavno. Naručite ranije odojka, te se dogovori termin kada vam treba meso - za koji dan. U dogovoru sa klaonicom, koja izvrši klanje - vi preuzimate meso. Po meso ne morate odlaziti vi, već vam tu uslugu možemo pružiti mi.

I za kraj bih napomenula, kako svatko od nas zna koliko treba mesa, stoga ako je odojak teži, preporučila bih da ga rezervirate što ranije, jer ako to uradite u posljednji trenutak možda nećemo biti u mogućnosti da vam zajamčimo - kako ćemo baš tog trenutka imati odojka te težine.












Nema komentara:

Objavi komentar