Berba aronije se uspješno privodi kraju

Blato - Ovih dana je započela berba , kako često kažu - najzdravije biljke na svijetu - Arenije, na plantaži Obiteljskog poljoprivrednog gospodrarstva Tuškan.

Kako smo ne zvanično doznali, ovo je prva strojna berba aronije u Novom Zagrebu. Do sada su se u ovo vrijeme, nekoliko godina u nazad, ovdje mogle čuti mogle čuti, pošalice, pa čak i pjesme ornih barača i beračica, koji su strpljivo, od jutra do sumraka ručno brali aroniju u njezine košare. No na žalost ove godine je tome došao kraj. 

Naime, kako su nam rekli članovi Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Tuškan - od cijelog proizvodnoga ciklusa - posebno su nam berbe ostale u lijepom sjećanju. Naime, to je na neki način bio završni ciklus, u kojem se uz vrijedne ruke i rad, razvijalo prijateljstvo, ugodno druženje i prepričavale mnoge anegdote iz prijašnjih godina. 

No, na žalost ekonomije govori svoje!

Ove godine po prvi puta berbu vršimo strojno i to nam umanjuje troškove , gotovo u pola u odnosu na lani, kada smo to činili ručno, uz pomoć nekoliko berača i beračica - rekla nam je Maja.

Maja Murgić, član Obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva - Tuškan

- I ove smo godine, baš kao i lani - kalendarski - u isto vrijeme prionuli berbi naših ljekovitih plodova - aronije.

Moram priznati kako smo malo zatečeni trenutnom atmosferom, jer smo svih dosadašnjih godina, berbu vršili ručno uz nekoliko pomagača/čica, gdje je atmosfera bila ispunjena šalom, pjesmom, dobacivanje i sl. 

No, naravno - kako neće izostati i takvo raspoloženje - samo ćemo ga od ove godine pomaknuti u vrijeme završetka prerade naše proizvodnje, kada se budu punile flaše, staklenke i vrećice raznolikim zdravim proizvodima.

Tada ćemo to obilježiti ugodnim druženjem i veseljem svih koji su sudjelovali u uzgoju, branju i finaliziranju proizvodnje.

Rekla bih, kako je ova godina klimatski  odlično započela za našu aroniju. Biljke su bile prepune cvijeta, te smo se opravdano nadali, kao i prošle godine - visokom prinosu. No, međutim - krajem travnja - baš kao i mnoge naše ratare, poljoprivrednike diljem domovine, iznenadio nas je mraz. 

No i uz dežurstvo (dvije noći) i grijanje plantaže, kako bi smanjili eventualne štete, moram priznati kako u tome nismo uspjeli u potpunosti. Na žalost, mraz je ostavio traga i smanjio prinos, gotovo u pola.

Tu, na žalost nije bio kraj, kušnji ove godine. Kako i sami svjedočite - srpanj i kolovoz su bili (ove godine) zapamćeni po izuzetno visokim , usudila bih se reći - tropskim temperaturama, koje su se često uspinjale i iznad 35 Celzijevih stupnjeva u hladu, a tada možete zamisliti temperature na - suncu -, koje su trpjele naše aronije.

Zbog nedostatka potrebne količine vode, nismo bili u mogućnosti dostatno zalijevati našu plantažu - što je rezultiralo činjenicom, kako biljka ima visoki postotak suhe tvari, ali i šećera, ali znatno umanjeni prinos.

Moram istaknuti kako će se sve to odraziti na naše tržište.

Naime, svih ovih godina do sada, naše tržište je imalo dvoznamenkastu  stopu rasta, što će nam ove godine biti mali problem. Naime, ovim prinosom, biti ćemo u prilici gotovo zadovoljiti potrebe "starih" kupaca, no vrlo teško ćemo to uspjeti kod novih kupaca. U višekratnim razgovorima i druženju sa kolegama, mogli smo čuti, kao jedno od rješenja ovakve situacije - uvoz aronije (npr. Poljska...)

Naravno kako nam se ta ideje ne dopada, ni izbliza. Naime, naša je proizvodnja kontrolirana i ekološka. Mnogo smo truda, znanja i napora uložili kako bi postigli kvalitetu naše aronije, koju cijeni naše tržište. Dovodite naš dugogodišnji ugled, kako sam već rekla, stečen poštenim radom na taj način zasigurno nećemo. Mi vidimo naše - dugoročno rješenje - ovakvog problema u proširenju novih zasađenih površina  - naravno istom vrstom aronije, koju uzgajamo i sada.

- Kada smo kod tržišta , možete li nam reći - što ste sve u prilici proizvesti i što tržište traži?

- Odah na početku bih istaknula matični sok, po kojem smo zaista prepoznati, na samo na našem Zagrebačkom tržištu veći po (osudila bih se reći!) cijeloj domovini, tu bih spomenula i naše otoke! Iza toga slijedi sirup (za razrijeđivanje sa vodom), zatim pekmez (vrlo tražen), čaj... Upravo smo u pripremi ishodovanja potrebne dokumentacije za proizvodnju - likera od aronije, ali i nečeg posebnog što je ta sada raritet na budućem tržištu - rakija od aronije.

Liker od aronije, već sada možete kušati / degustirati u našem uredi na adresi (za sve one koji ne znaju!?) Karlovačka cesta 66, naselje Blato, Novi Zagreb.

- Čuli smo kako je aronija zaista biljka za koju mnogi stručnjaci kažu da je najzdravija biljka na svijet. Naravno kako vi niste zdravstvena ustanova i kako vi nikoga ne liječite. No, ipak nas interesira, ako nam možete reći, koji su najčešći kupci vaših proizvoda, odnosno sa kojim vam se zdravstveni tegobama najčešće obraćaju kupci?

-  Da, da ... Mi zaista nismo liječnici, niti imamo bilo kakve ambicije u tom smjeru. Kako sada ne bih ponavljala sve ljekovite moći (to je zaista poduža lista!) istaknula bih kako nam vrlo često dolaze ljudi sa različitim tegobama, a posebno oni kojima manjka željeza u krvi i oni koji imaju tegobe sa imunitetom. Također, naše proizvode kupuju svi obi koji imaju onkoloških poteškoća, gdje se aronija pokazala - ne samo kod nas - sva svoja učinkovita ljekovita svojstva.

15. Natjecanje u oranju Republike Hrvatske

Kupinečki  Kraljevec  -  U organizaciji Grada Zagreba, Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača (HUMANO), Savjetodavne službe i Udruge orača Grada Zagreba (UOGZ) i suorganizaciji Zagrebačkog Holdinga d.o.o., Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP), Fragarie d.o.o. i Poljoprivredne škole Zagreb, uz pokroviteljstvo Grada Zagreba i Ministarstva pojoprivrede,  Grad Zagreb, održati će se 15. natjecanje u oranju Republike Hrvatske.

Grad Zagreb podržao je kandidaturu Udruge orača Grada Zagreba za domaćina državnog natjecanja u oranju 2017. godine, te prihvatio pokroviteljstvo i sponzorstvo natjecanja, tim više što se ovogodišnje natjecanje održava na šezdesetu godišnjicu održavanja prvog natjecanja u oranju. Naime, prvo natjecanje orača u Hrvatskoj održano je prije 60 godina, točnije 4. kolovoza 1957., na površinama tadašnjeg vrtlarskog poduzeća „Žitnjak“.

Ovogodišnje natjecanje će se održati u Kupinečkom Kraljevcu ulaz preko dvorišta „Fragaria“ d.o.o. (biti će označeno putokazima).

Dario Padro, Pročelnik podružnice 
grada Zagreba u svjetodavnoj službi /
organizator 15. Državnog natjecanja
u oranju 

-  Smisao cijelog natjecanja je edukacija orača, natjecatelja, dakle svi oni koji koriste tu skupu mahanizaciju.  

Putem ovog natjecanja dobivaju nove spoznaje o namještanju što se tiče traktora i plugova.

Savjetodavna služba je pokrenula ovo natjecanje prije 15. godina. osnovala je također Hrvatsku udrugu natjecanja u oranju. Nakon toga su osnovane u skoro svim Županijama, županijske udruge.


Županijske udruge rade preliminarna natjecanje, gdje pobjednici u dvije kategorije plugova "ravnjaka" i plugova "preklopnjaka" sudjeluju na državnome natjecanju u oranju. Mi smo ove godine dobili čast, zahvaljujući Gradonačelniku grada Zagreba, koji je prokrovitelj ovog natjecanja uz Ministarstvo poljoprivrede i u suorganizaciji sa  Savjetodavnom službom, Hrvatskom udrugom natjecanja u oranju, Udrugom orača grada Zagreba - čiji sam ja predsjednik - organiziramo Državno natjecanje.

Dolazi nam 15. Županijskih ekipa, imamo 6 natjecatelja u konjskim zapregama.

U sklopu ovog natjecanja smo osmislili, kako bi napravili jednu manifestaciju koja je vezana za lokalno područje, gdje se održava - Kupinečki Kraljevac / Brezovicu, koja bi prerasla u tradicionalnu manifestaciju od idućih godina.

Na taj bi smo način iskreno željeli potaknuti ruralni dio ovog dijela Zagreba, koji, je svega 20 kilometara udaljen od centra grada Zagreba.

Pošto je ovaj kraj iznimno bogat  i kulturno umjetničkim društvima i narodnim nošnjama, očuvanom tradicijom, i konjima - željeli bi to pretvoriti u jednu prepoznatljivu manifestaciju, gdje bi lokalna Obiteljska poljoprivredna gospodrastva, ponudili svoje proizvode. Dakle želja nam je da malo povežemo ovaj ruralni i urbani dio, koje također bogat i onim što ćemo mi predstaviti na samom natjecanju u kulturno umjetničkom dijelu natjecanja, a to je - narodne nošnje, vezovi, tradicionalna jela, hrana i sve ono što je vezano za taj ruralni dio.

U samom natjecanju, kloje ima 16. elemenata za ocjenjivanje:ulazi,izlaz, razor itd.... Pravila su usklađena prema Svjetskom pravilniku o oranju, jer mi u zadnjih 15. godina - kako sudjelujemo u ovoj vrsti natjecanja sudjelujemo i na Svjetskim natjecanjima i time kvalitetno i pozitivno promoviramo našu domovinu.

Marina Pucević, predsjednica
Vijeća gradske četvrti Brezovica

-  Gradska četvrt Brezovica se vrlo aktivno uključila na poziv Udruge orača Grada Zagreba, u organizaciju ovog 15. Natjecanje u oranju RH i 6. Natjecanje u oranju konjima RH, na što smo posebno ponosni i ovu priliku koristima, kako bih zahvalila - na ukazanoj prilici da i mi budemo dio ove zaista zanimljive i velike kultrurne manifestacije.

Naravno kako ćemo uz sve ostalo iskoristi priliku i pokazati široj javnosti sve kulturno bogatstvo - koje se ponosi ovaj naš kraj - koje je ostalo sačuvano od naših baka.

Gradska četvrt Brezovica je u samoj organizaciji uz ostale preuzete obaveze, preuzela obavezu prijevoza kočijama od samog ulaza nakon autobusnog prijevoza do samog mjesta događanja, naravno sve besplatno! 

Tu će biti angažirano najmanje desetak kočija sa prekrasnim i dojmljivim upregnutim konjima. Tu ćemo pružiti priliku - koja se baš ne viđa često - da naši građani vide te prekrasne konje, ukrašene kočije u narodno ruho i sve one koji će orati sa konjima. Nekolicina njih će biti odjeveno u lokalnim narodnim nošnjama.

Također smo organizirali bogati kulturno umjetnički program. Na našem području Gradske četvrti Brezovica, već tradicionalno desetljećima, vrlo uspješno djeluje oko šest Kulturno umjetnička društava, čiji rad i djelovanje želimo pokazati. Npr. biti će tu izvorna skupina " Tetice i Tetci" koja će izvesti državnu Himnu, Tamburaški orkestar Kulturno umjetničkog društva  Sveta Ana, će izvesti himnu Orača u novom aranžmanu, itd....

Uz brojna kulturno umjetnička događanja biti je tu prilike da se upoznamo i sa našim domaćim proizvodima sa naših Obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava. Moći će se kušati i naša tradicijska jela i kolači. Npr. bućnica (savijača od buće) zlevka (vrlo ukusni - tradicijski kolač od kukuruznog brašna), i pregršt sličnih domaćih delicija.

Treći stup mirovinskog osiguranja

Osijek - Poštovani

Danas ćemo Vam dati odgovor Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koji je vezan uz pitanje oko dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III stup) na pitanje koje smo dobili od našeg pretplatnika. Odgovor će biti koristan za sve one koji odlaze u mirovinu ili žele da se uz pomoć ovog stupa pripreme za starost. Posebno je zanimljiv jer poslodavac može za svoje zaposlenike uplaćivati, prema svojoj odluci, iznos za dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

Šaljite nam i dalje Vaša pitanja na poduzetnik.vlado@gmail.com

Pitanje:

Zanima nas odgovor na pitanja vezana uz starosnu mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (III stup)?

 Korisnik  mirovine uplaćivao je mjesečne rate u III. stup dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i nakon što je otišao u punu mirovinu zatražio je isplatu mirovine pod određenim uvjetima (30% odmah, ostatak na pet godina u mjesečnim isplatama):

Možete li mi odgovoriti na slijedeća pitanja:

• Kako se i zašto obračunava naknada društvu, godišnja naknada od 1,162% od primljenog iznosa doznake, odnosno naknada za ugovoreno trajanje isplate mirovine u visini ukupno 5,810 %. Može li korisnik zahtijevati obračun naknade jer ju nije dobio, iako mu je pismeno odgovoreno da je sve u skladu s Ugovorom, ali se nigdje ne vidi taj obračun i iznos naknade koji je naplaćen?

• Ako je uplata iznosa prebačena dana 04.05.2017. g., zašto se mora čekati isplata 30% iznosa kod redovne isplate mirovine na račun korisnika (to je u ovom slučaju oko 01.06.2017.) Zašto se ne može odmah prebaciti 30% iznosa, na račun koji već postoji otvoren, a koji je zatražen odmah.

Iz ovoga proizlazi da će doznačeni novac biti na računu banke oko mjesec dana, bez kamata. Ima li korisnik pravo na kamatu za vrijeme dok mu se ne isplati jednokratni iznos?

Odgovor:

Poštovani

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA) zaprimila je Vašu predstavku na postupanje društva vezano za informiranje korisnika mirovine o iznosu naknade koju Društvo obračunava i naplaćuje te rok u kojem Društvo isplaćuje djelomičnu jednokratnu isplatu na temelju ugovora o mirovini za pojedinačnu privremenu starosnu mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Društva. 

Ovim Vas HANFA obavještava da, na temelju navoda iz predstavke, poduzima radnje u skladu sa svojim ovlastima te će Vam odgovor na podnesenu predstavku biti dostavljen nakon što HANFA izvrši sve potrebne radnje radi ispitivanja navoda iz predstavke, a u odnosu na postupanje Društva.

  

Dobili smo pisani odgovor koji nam je odgovorio na pitanja:

HALFA Vam ukazuje da su naknade mirovinskog osiguravajućeg društva uređena člankom 135. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (N. N. broj 22/14). Navedenom zakonskom odredbom nije predviđeno propisivanje najviše naknade koju mirovinsko osiguravajuće društvo može odbiti od primljene doznake iz dobrovoljnog mirovinskog fonda kao naknadu za pokrivanje troškova tog društva. Shodno tome, visinu naknade za pokrivanje troškova mirovinskog osiguravajućeg društva za isplatu mirovine u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja samostalno određuje mirovinsko osiguravajuće društvo, a isti se iznos utvrđuje ugovorom o mirovini koja se sklapa između korisnika mirovine i Društva. U tom smislu obračun naknade ne iskazuje se zasebno budući je naknada sastavni dio cjenika mirovine i ugovorni iznos mirovine u sebi sadrži ugovorenu naknadu.

Iz dokumentacije Društva proizlazi da ste prilikom podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora o mirovini s Društvom zaprimili i ispunili obrazac zahtjeva za sklapanje ugovora o mirovini za pojedinačnu privremenu starosnu mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, koji je sadržavao informaciju o visini naknade koju će Društvo obračunati i naplatiti za sklapanje ugovora po izabranom mirovinskom programu kao i način na koji se isti obračunava i naplaćuje. Istom ste prilikom, prema navodima Društva, zaprimili i važeća Pravila za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Društva, koja čine sastavni dio ugovora, a kojima je, u čl. 19. propisano da se iznos naknade Društva za pokrivanje troškova utvrđuje ugovorom o mirovini.

Nastavno na upit oko roka u kojem je Društvo obvezno isplatiti jednokratnu djelomičnu isplatu, HANFA Vas upućuje na odredbe sklopljenog Ugovora i Pravila u skladu s kojim ste s Društvom ugovorili da će se iznos djelomične jednokratne isplate isplatiti zajedno s prvim anuitetom mirovine odnosno najkasnije u roku od 5 dana od početka isplate mirovine.

U odnosu na Vaš upit oko prava korisnika mirovina na kamatu za vrijeme čekanja djelomične jednokratne isplate, Društvo je u svom očitovanju pojasnilo da novac koji Društvo zaprimi nije na računu banke bez kamata već se isti novac nalazi na računu imovine za pokriće tehničkih pričuva (koja služi za isplatu mirovina) i sve što se zaradi s tim novcem pripada korisnicima mirovina, na način da se ubraja u ostvareni prinos i uračunava u višak za isplatu korisnicima mirovina.

Još jedna činjenica proizlazi iz odgovora HANFE. Eventualna zaštita prava može se pokušati ostvariti u postupku pred sudom jer HANFA nije nadležna za rješavanje sporova iz obveznopravnih odnosa već je za isto nadležan isključivo sud.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

Miramarska 24b,

10 000 Zagreb

tel: + 385 1 6173 427

U Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Blato, obilježena 10. godišnjica pogibije 12. vatrogasaca...

Blato - Danas (30.kolovoza.2017.) u 19.00 sati članice i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Blato - Zagreb, prisjetili su se dvanest (oca i sina Ivice i Ante Crvelina, Tomislava Crvelina, Marka Stančića i Josipa Lučića iz Tisnoga, Hrvoje Strikomana, Gabrijela Skočića, Karla Ševerdija i Ante Juričev-Mikulina iz Vodica te Dina Klarića, Ivana Marinovića i Marinka Kneževića iz Šibenika) tragično stradalih kolega koji su stradali na Velikom Kornatu prije točno 10 godina.

- Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Blato na humanitarnom maratonu u znak sjećanja na kornatske žrtve. Sudjelovali su Hrvoje Jušinski , Miroslav Rajter i Roko Šute .

Pridružili su im se i članovi sportsko-biciklističke sekcije koji su se upravo vratili sa biciklističkog maratona Zagreb-Vodice, te članovi Mjesnog odbora. Svi su još jednom podržali humanitarnu akciju "Srce kornatsko" za oboljelu djecu.

Izvijestio:

Ivica Golubiček

predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva - Blato

* Ispričavamo se zbog lošije kvalitete fotografija.

Završne vijesti sa turnira - Klinci za kinca

Čehi - Javljam Vam  sa Humanitarnog turnira "Klinci za klinca". Turnir je prošao u sportskom i humanitarnom duhu. Posebna zahvala svim igračima, trenerima i roditeljima koji su se odazvali na turnir te koji su svojim dobrovoljnim prilozima, ali i toplom riječi omogućili da uljepšamo dan malom Nikoli. Ovim putem još jedanput pozivamo ljude koji su u mogućnosti da se odazovu ovoj akciji i pomognu u liječenju.

Pobjednik turnira je Nogometni klub Most koji je u finalu svladao Nogometni Klub Kašinu rezultatom 4:1. U utakmici za 3.mjesto Nogometni Klub Zapruđe je pobjedilo Nogometni Klub  Slogu gredelj rezultatom 3:0 te time osvojilo brončanu medalju.

Titulu najboljeg strijelca turnira ponio je igrač Nogometnog Kluba  Kašine Fran Trupeljak , a titule najboljeg igrača, odnosno golmana ponijeli su igrači Nogometnog Kluba  Mosta Mihael Lovrić  te Roman Rešpet . 

I tako smo sa mnogo sportskog uspjeha, predivnih emocija i bezbroj novih prijateljstava završili prvi humanitarni nogometni turnir "Klinci za klinca" u kategoriji Zagići. 

Izvijestio:
Toni Štefanec

Trener Nogometni Klub Zapruđe

Najbolji strelac turnira
Fran Trupeljak  NK Kašina

Titule najboljeg igrača,
 ponio je igrač NK Mosta Mihael Lovrić

Titule najboljeg golmana,
 ponio je igrač NK Mosta Goran Rašpet

Najveći pljesak se prolomio igralištem kad je Nikola Kapitarić dobio titulu za HRABRO SRCE čime su mu svi iskazali podršku u njegovoj borbi protiv bolesti

Pula Open 2017, kao i obično - odlični rezultati uz predivno druženje

Pula -  U subotu 26.08.2017.godine po drugi puta organizirali smo međunarodni turnir u crossmintonu na terenima i u krugu Hotela Pula. Turnir se bodovao za svjetsku rang listu (250 bodova), te se prijavio 31 natjecatelj iz 7 država (Češka, Mađarska, Poljska, Njemačka, Srbija, Slovenija i Hrvatska). Takmičenje je održano u 5 kategorija (Open, Ladies, M+40, Open doubles i Mix doubles).

Atrakcija ovog turnira je da su tereni na kojima se igra udaljeni svega 20-tak metara od bazena smještenog u središtu Hotela Pula.

Open kategorija okupila je 9 igrača, svjetski prvak do 18 godina Jovan Jaša (Slovenija), te dvojicu igrača koji su osvojil 5.mjesto na Svjetskom prvenstvu održanom prije 2 mjeseca u Varšavi, Oliver Vincze iz Mađarske i Nikola Kučina član našeg kluba. Sam završetak ove kategorije opravdao je sva očekivanja.

U oba polufinalna meča pobjednik se odlučivao u trećem setu. Nikola Kučina (usprkos maloj ozlijedi desnog ramena) nije uspio pobijediti Olivera Vinczea, treći set odlučen na razliku (16.13: 14:16: 17:15). U drugom polufinalu Jovan Jaša pobijedio je Borisa Jerkovića (Srbija) također treći set na razliku (16:11; 9:16; 17:15).

Finale, tri seta i pobijeda Jaše Jovana 23:21, nakon što je Oliver Vincze propustio 5 meć lopti. Oliver je vodio u trećem setu 15:12 imao tri meč lopte i tri svoja servisa da završi meč, međutim nije uspio.

U kategoriji Ladies, pobijedu je odnijela višestruka svjetska i europska prvakinja Jasmina Keber (Slovenija) koja je u finalu pobijedila klupsku kolegicu Danaja Knez, inače još uvijek europska prvakinja.

Jasmina se nakon poroda polako vraća u svoju staru formu i bez izgubljenog seta je osvojila turnir.

Naše igračice Paula Barković i Zrinka Jagečić osvojile su treće mjesto.

Kategorija muškarci +40 imala je najviše igrača (12), pobjedu je ostvario Matjaž Šušteršić (Slovenija),koji je u finalu pobijedio Romana Jurasa (Češka). Damir Barišić član speed badmintonskog kluba Pešekani iz Opatije osvojio je treće mjesto. Svakako najveće iznenađenje je da mađar Karoly Vincze, prvi nositelj nije prošao grupnu fazu natjecanja.

U kategoriji parovi, pobjedu su odnijeli Karoly i Oliver Vincze (Mađarska) dok su sestre Jagečić (Zrinka i Laura) osvojile izvanredno drugo mjesto.

U mješovitim parovima pobjedu je ostvario mladi par iz Slovenije Danaja Knez i Jovan Jaša, dok su naše uzdanice Nikola Kučina i Paula Barković osvojili treće mjesto.

Osim medalja i pehara, pobjednici u pojedinačnim kategorijama uz pokroviteljstvo firme „Sunčana staza“ d.o.o. nagrađeni su i vikend aranžmanom (polupansion za dvije osobe) u Hotelu Holiday u Zagrebu.

Nakon turnira i podjele medalja i nagrada, organizator turnira Crossminton klub Zagreb upriličio je i after party uz roštilj.

Turnir u Puli ne ide u kategoriju velikih turnira, ali je svakako turnir na kojem se igrači osjećaju opušteno i zadovoljno. Prošle godine bilo je igrača iz 5 država, ove godine iz 7.

Iduće godine biti će ih još više i turnir će biti još bolji. Naravno, zahvala i uposlenicima Hotela Pula, „Sunčanoj stazi“ d.o.o. bez kojih ne bi ni bilo turnira u Puli.

Slijedeći turnir na koji će sudjelovati članovi Crossminton kluba Zagreb, biti će turnir iz Master serije (1000 bodova) koji se održava u Minhenu od 08.-10.09.2017 godine i na koji se prijavilo 168 igrača.

Službeni rezultati:

Open

1. Jovan Jaša     (Slovenija)
2. Oliver Vincze     (Mađarska)
3. Boris Jerković     (Srbija)

Nikola Kučina     (Hrvatska)

Ladies

1.   Jasmina Keber     (Slovenija)

2.   Danaja Knez     (Slovenija)

3.   Paula Barković     (Hrvatska)

Zrinka Jagečić     (Hrvatska)

M +40

1. Matjaž Šušteršić     (Slovenija)
2. Roman Juras     (Češka)
3. Damir Barišić     (Hrvatska)

Silvo Vidmar     (Slovenija)

Doubles

1. Oliver Vincze/Karoly Vincze     (Mađarska)
2. Zrinka Jagečić/Laura Jagečić     (Hrvatska)
3. Silvo Vidmar/Mikuš Dejan     (Slovenija)

Jan Juras/Roman Juras     (Češka)

Mix doubles

1. Danaja Knez/Jaša Jovan     (Slovenija)
2. Jasmina Keber/Matjaž Šušteršić     (Slovenija)
3. Paula Barković/Nikola Kučina     (Hrvatska)

Alida Jerković/Boris Jerković     (Srbija)

Izvijestio:
Nebojša Aleksić,
predsjednik Crossminton klub Zagreb

* Ispričavamo se zbog fotografija lošije kvalitete!