Jakuševec - Moramo priznati kako smo ugodno iznenađeni kada smo doznali kako u naselju Jakuševec postoji Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Bedeković - koje se bavi uzgojem i preradom autohtone hrvatske pasmine Crnih slavonskih svinja.
Iskoristili smo prvu moguću priliku te smo navratili u naselje Jakuševec, gdje smo uz ukusne domaće delicije izrađene od ekološki uzgojenih crnih svinja, porazgovarali sa voditeljem Marijom Bedeković.
 |
| Marijo Bedeković, nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Bedeković |
- Moram istaknuti kako je svinjogojstvo u našoj obitelji zauzima zaista dugačku obiteljska tradicija.
Naime, sve krenulo od mog djeda Mije, preko oca Ivana pa sada do mene, tako da naša obiteljska svinjogojska tradicija traje nešto kraće od jednog stoljeća.
Prije pet godina, točnije 1. svibnja 2012. godine pokrenuli smo uzgoj i preradu hrvatske autohtone pasmine Crne slavonske svinje.
Sretna okolnost koja nas je možda motivirala no ovaj kvalitetan iskorak je svakako to što je moj otac mesar , također sa velikim znanjem i iskustvom.
Upravo smo njegovim radom zaokružili cijeli ovaj ciklus u jednu zaista odličnu cjelinu, čiji su rezultati već sada prepoznati na domaćem tržištu. Tu se izdvaja svojom posebnošću ali i kvalitetom proizvodnja suhomesnatih proizvoda od Crne slavonske svinje. Trenutno dobivamo upite i za izvoz, no još su nam mali kapaciteti tako da nismo trenutno u prilici učiniti i taj korak.
- Meso crne svinje je savršeno. Nema u sebi vode kao drugo meso koje kupujemo, tamno crvene je boje, izuzetno je mekano i idealno za kobasice i kulen. Slanina i mast su neusporedivo bolji. Mast kao da se kristalizira, ima fantastičan i miris i okus. Ova "kristalizacija" se osjeti tek na nepcu, kada se proba proizvod od Crne slavonske svinje.
Tada dolazimo do odgovora, zašto je Slavonski kulen toliko prepoznatljiv u svijetu.
Naši vjerni kupci znaju koliko je to meso zdravo. Te svinje žive na otvorenom, prase se i na minus 20, a ni jedno prase ne ugine, ne treba ih grijati ni dohranjivati. Dovoljno im je osigurati natkriveni prostor s malo slame da se imaju gdje skloniti za ružnoga vremena. Jedu suho sijeno, travu, kukuruz, kupus i sve što ima date. To dok čovjek sam ne vidi teško može povjerovati
- Koliko je vaše matično stado ?
- Naše matično stado čini negdje od petnaest do dvadeset krmača. Sve su one omatičene, sve su pod selekcijom. Trenutno imamo od stopedeset do dvijesto tovljenika, što za prodaju, što za naše potrebe.
 |
| Ovogodišnja berba luka češnjaka |
- Do proizvodnje luka češnjaka je došlo gotovo spontano. Naime u preradi mesa autohtone hrvatske pasmine Crnih slavonskih svinja uz ostale začine koristimo zapaženo veliki udio i luka češnjaka.
Želeći održati ekološku kvalitetu naših mesnih prerađevina, koristimo i što je više moguće - eko začine.
Kako imamo zaista dosta svoje poljoprivredne zemlje, - odlučili smo uzgajati luk češnjak za svoje potrebe, potrebe prerade, ali višak i prodati.
Luk se ničime ne šprica, sve se ručno obrađuje i kopa.
Sve se radi ručno, od sadnje, održavanja površine čistom, pa kasnijeg vađenja. Obitelj se odlučila za češnjak i zbog činjenice da je on u trgovinama uglavnom iz uvoza, kineski, talijanski, španjolski, i često je upitne kvalitete. Šprica se tko zna s čim.
Ono što odmah na prvi pogled uoče i primijete naši vjerni kupci je prije svega njegov miris, te velike glavice s punim i zdravim češnjevima.
Dio naše proizvodnje se nalazi ovdje u naselju Jakuševec, no po zakonu, od 1. kolovoza 2017. godine moramo premjestiti i taj dio proizvodnje iz našeg naselja. Želim iskreno reći kako nas je to malo zateklo, no već duže vrijeme tražimo riješenje i tom problemu, tako da sam sigurna, kako ćemo uspješno zadovoljiti i norme.
Inače, kako i sami znate, ne ide baš sve kod nas, onako kako bi čovjek očekivao. Od samog početka uzgoja autohtone hrvatske pasmine Crnih slavonskih svinja, odnosno od 2012. godine, nailazimo na niz birokratskih problema sa zakupom i dodjelom poljoprivrednog državnog zemljišta. Naime, nikako ne stičemo priliku zakupiti dovoljnu površinu državne poljoprivredne zemlje, kako bi mogli održati ali i proširiti ovu našu proizvodnju. Naravno, kako suočeni sa tim problemima ne mislimo posustati. Uporni smo i idemo dalje.
Kako neslužbeno doznajemo, navodno u rujnu ili listopadu ove godine na snagu stupa Zakon o poljoprivrednom zemljištu gdje svakako vidimo svoju priliku (gdje bi mi "mali" OPG - ovci za razliku od "velikih " tvrtki, kompanija, možda mogli doći do nekakvih "mrvica" državnog poljoprivrednog zemljišta!).
- U radu vašeg Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Bedeković sudjeluju svi članovi vaše obitelji ili ...?
- U radu Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva smo angažirani članovi obitelji. Što se tiče farme, tu imamo stalno uposlenog i jednog djelatnika, koji radi uz mog brata, oca i mene.No, kada dođe sezona klanja, tada smo maksimalno angažirani baš svi, od tate, mame, moje supruge, brata, mene ... Baš svi.
 |
| Brojna priznanja koja su zasluženo osvojena svojom kvalitetom iz cijele Rapublike Hrvatske |
- Moram istaknuti, kako su nam od 2012. godine uručene mnoge nagrade i priznanja za kvalitetu, prije svega za naš kulen. Tu bih spomenuo zlatna priznanja iz Samobora, Svetog Petra u šumi, te raznolikih Turopoljskih Smotri i natjecanja...
Također je često nagrađivana i često spominje naša suha kobasica za rezanje. No, gotovi ni malo tu ne zaostaje i naša kobasica za kuhanje.
No, nikako ne smijemo prešutjeti naše nadaleko poznate čvarke, ali i topljenu mast. Tu su još i krvavice, buncek od autohtone hrvatske pasmine Crnih slavonskih svinja.
- Za kraj, htjeli bi vas upitati, sa obzirom da vi ovdje pričate sa mnogo ljubavi o uzgoju i preradi , ali i o angažmanu mnogo članova obitelji u ovom poslu, da li se tu može živjeti od svog rada?
- Može. Može se živjeti od toga , no kako sam već spomenuo - u svemu ovome susrećemo se često sa nebrojenim problemima. Kao što sam već rekao, mi trenutno koristimo jedan hektar ograđene poljoprivredne zemlje. I na tom jednom hektaru, kada vi imate na otvorenom ispustu svinje ( na tom jednom hektaru se može uzgajati najviše 15 komada svinja) ja od toga živjeti ne mogu. Ako bi ostalo tako, tada je bolje odmah staviti Ključ u bravu.
Mi smo trenutno usmjereni na mogućnost zakupa državne poljoprivredne zemlje (trenutno nam nedostaje , prema broju svinja - dvadeset do trideset hektara poljoprivredne zemlje). Kada ostvarimo taj zakup, tada će naša proizvodnja ući u jedan dugoročni pozitivan trend. Tim zakupom, odnosno tom količinom svinja , mi možemo biti i na tržišti konkurentniji i tada možemo razmišljati i o izvozu na tržište Europske zajednice.
- Vidimo kako ste mladi, ambiciozni, rekli bi neki - u najboljim godinama . Stoga bi ovaj naš zaista zanimljiv (i ukusan !) razgovor završili konstatacijom, kako nije rješenje posustati pred problemima i otići iz Republike Hrvatske?
- Ja sam stava, ali i promišljanja kako se problemi ( bili oni u obitelji, na poslu, u egzistenciji, u susjedstvu...) ne rješavaju - odlaskom u tuđinu. Naime, ja ću uložiti svu svoju energiju, znanje, rad do zadnjega, pogotovo u susretu sa birokracijom sa kojom se "nadmećem" od samog početka. Siguran sam , kada čovjek stvarno nešto želi, tada se to na kraju i ostvari. Siguran sam kako nipošto rješenje nije odustajanje, odlazak i sl.
