.

petak, 29. srpnja 2016.

Iz ljubavi, jedemo ono što uzgojimo

Novi Zagreb - Već je prošlo zaista mnogo vremana, kada se 4. travnja 2013. započelo sa sprovođenjem Zaključak o provođenju projekta „Gradski vrtovi“. S korisnicima je sklopljen Ugovor o davanju na korištenje vrtne parcele na obradivom zemljištu na  vrijeme od 2 godine bez novčane naknade, s mogućnošću produljenja korištenja pod uvjetom da se korisnik prema istoj odnosi sa pažnjom dobrog gospodara.

Obradivo zemljište sastoji se od vrtnih parcela veličine do 50 m² i zajedničkih dijelova sa pripadajućom zajedničkom opremom (pristupni putovi i staze, drvena i montažna spremišta alata i organskog gnojiva, komposteri, klupe i kante za odlaganje otpada, vrtne sjenice i nadstrešnice). Površine svih Gradskih vrtova ograđene su, a zajednički dio predviđen je za druženje i odmor korisnika, za edukaciju i radionice.


Na svu sreću korisnika "gradskih vrtova" je iz godine sve više i više, a na pojedinim lokacijama čak nedostaje parcela u odnosu koliki je broj zainteresiranih sugrađana. Neki će reći kako je to samo odraz sadašnje teške materijalne krize u kojoj se nalazi cijelo naše društvo, a ne samo Grad Zagreb. 

No, u razgovoru sa zaista marljivim i susretljivim korisnicima ovih gradskih parcela,  doznali smo iz prve ruke (vrtlarske!), kako se ovdje ne radi samo o sirovim ekonomskim ineresima, već je ovo uvelike zrela priča o ljubavi prema vrtlarstvu, cvijeću, druženju, korisnom i kreativnom radu. 





Ana Malenica, umirovljenica iz
Sopota, korisik parcela Gradskih vrtova
- Dobro došli u našu Oazu Raja! Baš mi je drago da ste  nas malo i vi obišli! 

- Gđo. Malenica, možete li nam reći što vas je motiviralo da i vi ugovoriti jednu od ovih parcela - Gradskih vrtova? Koliko ste dugo korisnik?

- Korisnik sam, evo treća godina, odnosno od samog početka ove zaista, svake hvale vrijedne Gradske akcije.

Moram priznati kako sam oduvijek voljela sama nešto stvarati, kreirati. Po prirodi sam nemirnog, stvaralačkog duha, tako da izbjegavam ljude, koji su inertni ili koji svoju odgovornost prebacuju na druge. Tvrdog sam stava i mišljenja, kako rad i sve oko njega, pozitivno utječe, kako mentalno, emotivno, pa i zdravstveno na svakoga od nas.

Ova aktivnost (vrtlarenje) ili bolje reći hobi - jer iako sam u mirovini, a uz to još uvijek i honorarno radim, kako bi pojačala kućni budžet - me izuzetno opušta!

Ovdje zanimanjem oko biljaka, smanjujem svakodnevni stres, a organskim uzgojem direktno utječem na svoje zdravlje i zdravlje mojih bližnjih. Naime, ovdje se podrazumijeva, da se biljke ne tretiraju nikakvim kemijskim sredstvima, već samo prirodnim.

- Kolike su veličine, pojedine parcele, Gradskih vrtova?

- Parcele su veličine 5 x 10  metara, dakle 50 kvadratnih metara. Mišljenja sam kako su parcele zaista dostatne za potrebe jedne obitelji. Naime, mi smo vam svi ovdje, kako slikari. Zašto?  Svi u proljeće dobijemo praznu parcelu (prazno platno) i tada započinjemo stvarati svoje kreacije. Nema pravila. Tako netko je okrenut ekonomskom momentu, pa svoju parcelu zasađuje na način da ostvari što veći profit. Neki pak, ni ne pomišljaju o profitu, zasade ono što im srce govori  (slikaju sliku onako spontano iz srca), tako da ćete često susresti uz paradajz, papriku, patliđan i mnogo raznolikog i raznobojnoga cvijeća, pa i poneki ponosni suncokret, koje se nikako ne može ni u mislima povezati sa profitom.

A, ja ? Ja sam vam tu negdje između. Sijem i sadim svega pomalo, čak i cvijeća. Naime, zašto saditi previše paradajza kada mu u sezoni padne cijena, na gotovo smiješnu sumu.Da, možda me neki žele zaskočiti i upitati što je sa ekologijom. No, i na placu se da pronaći kod naših "kumica", organski uzgajanih vrtnih plodova.

Zato, volim zasaditi svega po malo, malo mrkve, peršina, mahuna,paradajz, blitvu, raštiku, malina , ribizli... Posebno vodim brigu o malinama, i ribizlima, njih strašno volim, a na placu su, kako i sami vidite - skupi!

Naravno, kako sve ovo sa svog vrta, ne uspijem potrošiti, ali mi zato jako veseli mogućnost da svoju dragu familiju, prijatelje darujem pojedinim plodovima, koje sam ja odnjegovala svojim rukama, gotovo jednog po jednog.

Naravno, kako vrt traži svoje, brižnost, ljubav, njegu....Minimalno je potrebno biti u vrtu barem dva puta tjedno po više sati, kako bi i vaš vrt sjajio svojim plodovima, kao odraz vašeg uloženog rada i ljubavi.








Ana Bendek, umirovljenica,
korisnik parcele Gradskih vrtova
- Draga Ana, koliko ste dugo korisnik parcele, Gradskih vrtova?

- Od samog početka, dakle ovo je četvrta godina, ako se ne varam. Od, kako je započelo.

- Vi ste mještanka naselja Sveta Klara?

- Da, malo vrta imam uz kuću, ali imamo i ovdje.

- Kako ste zadovoljni sa svojim vrtom, ovdje ?

- Zadovoljna sam. Stalno nešto berem. Jedno berem , drugo sadim. sadim svega, od mrkve, peršina, paprika jedna, pa paprika druga, paradajz, mahune, zelje (imam čak evo i glavica zelja!), cikla, blitva, tikvice... 

Sve, sve, što jedan dom treba i imam čist dosta! Na pedeset kvadrata, to mi je čist' dosta za moje potrebe uz skromnu mirovinu.

No, prije svega je ovdje prisutna ljubav prema biljkama. Naime obožavam rad u vrtu. Vidite da i cvijeća imam i na više mjesta. Ovdje se vide, baš plodovi svojih ruku. Što se više ljubavi da, to se višestruko, kroz  plodove vraća. 

Kad čovjek voli biljku i obožava je, tada ona bolje raste!

Ona točno osjeti ruku.

Evo, ne dugo sam iskopala luk i na njegovo mjesto, presadila zelje. Na tom mjestu je bilo nešto mahuna, i graha. Svega pomalo. U proljeće sam zagnojila vrt sa onim granulama kokošjeg gnojiva, dok sam lani gnojila također granulama konjskog gnojiva. Morate svaku godinu mijenjati i gnojivo, stalno isto nije dobro. To je prirodno gnojivo.

Također sve biljke tretiram prirodnim sredstvima, tako da je ovaj uzgoj ovdje potpuno organski, a to sam sve naučila od svojih roditelja. To su oni radili na selu tako. Čak je moja mama znala pepeo sipati na zelje da ne idu puževi.



Nenad Mrana, korisnik
parcele Gradskih vrtaova
-  Ja sam miještan naselja Botinec, no koristim ovdje parcelu Gradskih vrtova, jer takvih parcela nema u našem naselju. Ovdje sam sa svojim obitelji od samog početka, od 2013. godine, ovo je četvrta godina.

Ovaj vrt je za mene ali i za moju obitelj prije svega razonoda, ljubav i odmor. Boravak ovdje - liječi - od stresa, posla, od svega. Ovdje dođete i opustite se.. Kao da zemlja preuzme sve vaše brige, probleme, strepnje..

Iako sam u radnom odnosu, oduvijek volim vrt i radove u njemu, te stoga uvijek pronađem vremena kako bih došao ovdje i opustio se, te osjetio ljubav, koju mi sve ove biljke uzvraćaju. Gotovo nigdje kao ovdje ne možete vidjeti, kako vam se uloženi spontani trud, ljubav, gušt, vraćaju kroz prekrasne paprike, patliđane, paradajze...

- Vidimo kako vam je vaš vrt zaista uredan, lijep... Recite nam da li se taj vaš trud ipak osjeti, ikako ro nije prvenstveni cilj i na vašem kućnom budžetu?

- Pa, jako se osjeti. Eto, vidite iz ovog našeg vrta, mi imamo sada sve  povrće za dvije obitelji. Moram priznati, kako zaista mnogo toga dijelimo, familiji prijateljima... Jedna obite to sve ne može potrošiti. 

- Malo se konzervira za kroz zimu.

- Da, upravo supruga  "kuha" paradajz i kiseli krastavce, iako ovu godinu nama baš i nisu uspjeli (plemenjača ih je dosta uništila). No, sve u svemu - nije loše.

- Kako štitite biljke ?

- Ovdje se ne šprica kemijom. Ovdje je po onome - što drago Bog da..tako je.

- Vidimo kako ovdje ima dosta ljudi ...

-  Ovdje u naselju Sveta Klara, na ovoj lokaciji ima oko 120 vrtova. Mogu se pohvaliti, odnosno pohvaliti sve ostale, kako je društvo ovdje zaista odlično. Ljudi dolaze , malo se popriča, pogledaju se vrtovi Malo se razmjenjuju sadnice, malo  iskustva, tako da je sve u svemu - dobro. Trebalo bi to možda malo podići na viši nivo. Malo se organizirati, pa zajednički i ispeći roštilj, družiti se. Imamo namjeru i to ostvariti ove godine, pri kraju sezone, pa ćemo vidjeti.

- Za kraj, što bi reklo onima neodlučnima koji još nisu zakoračili i osigurali sebi parcelu, a namjeravaju to učiniti.

- Pa, ako imaju mogućnost, a žele se riješiti stresa, mišljenja sam da se ne dvoume, već da u proljeće krenu!


Ana Bendek umirovljenica
je podjelila sa nama nekoliko
korisnih savjeta

Ljuta juha od koprive


Koristi se kao sredstvo za prskanje protiv lisnih ušiju na voćkama, grmlju i ostalim biljkama.
Sastojci:
- 1 kg svježe  koprive, ubrane prije nego je procvala
- 10 litara kišnice ili odstajale vode
Kopriva se pomješa s kišnicom u posudi i ostavi da odstoji 12-24 sati – ne duže jer se gube “žareće” tvari koprive. Ovaj se pripravak koristi nerazrijeđen i djeluje protiv lisnih ušiju. Učinkovitost je dvojbena i rezultati ovise o cjelokupnom biosustavu u vrtu.
Za prskanje probajte odabrati prskalicu kojom možete čim ciljanije prskati – da se ne raspršuje nepotrebno na sve strane i ne prskajte za vjetrovitih dana – da ne uništite i korisne kukce u vašem vrtu.

Ovaj pripravak ima ograničeno djelovanje (ne djeluje dugo kao kemijski pripravci)  i preporuča se u slučaju najezde prskati za redom nekoliko dana.

Tekuće gnojivo od koprive


Koristi se kao sredstvo za prskanje ili zalijevanje za obranu od nametnika i jačanje otpornosti biljaka.
Sastojci:
- 1 kg svježe ili 200 grama suhe koprive, ubrane prije nego je procvala
- 10 litara kišnice ili odstajale vode
Kopriva se pomješa s kišnicom u posudi i ostavi da odstoji 3-4 dana.

Preporučuje se otvor posude prekriti nekom mrežom da ne bi ptice mogle upasti u posudu. Nakon 3-4 dana juha počinje fermentirati na suncu i tada se koristi kao sredstvo za prskanje, razrijeđena u omjeru 1:50.
Kao gnojivo za zalijevanje koristi se razrjeđeno u omjeru 1:10, s time pazite da zalijevate na tlo u području biljaka, ne po zelenim dijelovima biljaka.

Sredstvo za prskanje od crnog i bijelog luka


Ovo sredstvo koristi se protiv grinja i plijesni te u slučaju kada lišće postane smeđe.
500 gr nasječenog crnog i bijelog luka potopite u 10 litara vode. Kada tekućina prestane pjeniti,  razrijedite je desetostrukom količinom vode te njome prskajte zemlju protiv pljesni.
Od kuhanih ljuski crnog luka možete napraviti i sredstvo za prskanje protiv insekata.

Goran Dolenec, korisnik
parcele Gradskih vrtova u Svetoj Klari
-  Ovdje samo od početka korištenja gradskih parcela, od 2013. godine. Četvrta godina.- Što vas je motiviralo da se uključite, da budete dio ovih prekrasnih marljivih, kreativnih i druželjubivih ljudi?-  Naime, ja sam ratni vojni invalid, i dosta sam vremena provodio doma. Tako je supruga vidjela oglas, u kojem se pružaju parcele za korištenje u Gradskim vrtovima. Pogledali smo se i odlučili probati!Ja sam oduvijek bio sklon ovakvim radovima koji se odvijaju uglavnom oko zemlje. Pomislio sam, bolje se na taj način trošiti energiju, nego se zadržavati doma uz televiziju, kompjuter i ostalo ...

- Da li ste, prije nego što ste krenuli sa svojim vrtom ovdje, imali nekakva iskustava sa uzgojem vrta?

- Skoro, pa nikakav.- Tada moramo priznati kako zaista brzo i učinkovito učite. Naime vaš vrt je zaista rodan, ali i lijepo uređen. Očito se sav trud isplati.

-  Pa, isplati se trud. Uvijek se dobije više nego kaj se uloži. Samo nije stvar nije čak ni u tome. Velim vam, ugodno ispunite vrijeme, koje vam pruža razonliku, zabavu, a na kraju i zadovoljstvo kada vidite da vam sve uspijeva i rađa..često nas možete zateći ovdje u punom sastavu, supruga djeca i ja. Naime čak i djeca vole dolaziti ovdje!

- Vi živite ovdje u naselju Sveta Klara ?

- O, ne, ja sam vam pravi Purger. Inače sam pravi Trnjan. Prošao sam Trnje, Bizek i sada samo u naselju Lanište.

- I za kraj, možete li nam reći, imali krađa plodova?

- A, krađa ima. problem je najveći, kada dođe ono prvo, prva salata, prvi paradajz... Ima. Dvoje, troje ljudi za koje se priča da kradu, međutim nikako im se ne može na "rep" stati. Tako da, nisam nikoga vidio osobno da krade, no kada dođem na vrt vidim da fali. A sad, tko je ? Zato evo upravo radimo ogradu, kako bi onemogućili takve osobe u svojim zlim namjerama.

- Mislite da će te na taj način riješiti problem?

- Barem se nadam.






"Kliknite" na fotografije, kako bi ih povećali!









Nema komentara:

Objavi komentar