Kako se motivirati ...

Botinec - Ponekad se čini kao da je netko stavio ploču na gramofon i kako je ona jednostavno zapela baš na jednoj riječi. Čini vam se kako posvuda čujete: “Vježbaj, vježbaj, vježbaj…” Znate li što je to? Tijelo vam sugerira kako je vrijeme da se pokrenete.

Koliko god nam se ponekad ne da, to nije isprika. Samo se svaki puta sjetite onog dobrog osjećaja nakon što ste se dobro ispucale nekom fizičkom aktivnošću.

Svakako potrebna nam je neka motivacija. Naravno da bi najbolja bila osjećaj sreće kada krećete na trening, no uglavnom to nije tako. Većina žena bi mnogo radije popila kavu, pročitala časopis ili popričala sa prijateljicom nego se išla znojiti na satu aerobika ili na spravama, svaka čast iznimkama.

Možda sve mi kojima je potrebno ponešto nagovaranja kako bi učinile ovu iznimno dobru stvar za sebe zapravo ne shvaćamo sve dobrobiti. Svi mi živimo za danas i ponekad je teško percipirati dugoročne učinke naših akcija. Ah, kada bi se barem odmah prvim treningom sve suvišne masnoće jednostavno istopile. Dakako nismo ih udomile preko noći pa ih ne možemo tako ni deložirati.

No skidanje naslaga koje otežavaju funkcioniranje našeg tijela samo je jedna od beneficija fizičke aktivnosti. Zanimljivo je da ne samo što topite već nataloženu masnoću nego sprječavate taloženje nove jer mišići koje ste izgradili traže puno više energije no što je zahtjevao masni jastučić i time metabolizam uskače u veću brzinu.

Također, vježbanje je prirodna “droga”. Fizička aktivnost potiče lučenje određenih supstanci koje prirodo reguliraju raspoloženje, a nazivaju se endorfini. Oni su zapravo prirodni sedativ zbog kojeg se osjećamo smireno i sretno.

Opterećenja mišića ga gradi, on doista funkcionira po načelu što te ne ubije ojača te. No mi sada govorimo o jačanju onog najvažnijeg mišića koji napaja sve ostale. Da, pogodile ste, radi se o srcu. Oni koji vježbaju pa čak i bilo to samo 2 ili tri puta tjedno umjerenim intenzitetom smanjili su rizik od srčanih bolesti za 50 %.

Jako bitan podatak je da će jedna od tri žene u zreloj dobi bolovati od osteoporoze. Nemojte si dopustiti da budete baš ta jedna. Vježbanje uz mišiće gradi i koštanu masu i sprečava njenu deterioraciju u kasnijim godinama. Ne želite li se dakle pretvoriti u krhku staricu već se više vidite u ulozi žene zmaja, sasvim aktivnu i sa 70 i 80, tada je vrijeme da vas noge odnesu pravcem neke teretane, nasipa za trčanje ili timskog sporta.

Kako se odviknuti , navike kupavanja

Siget - Većina nas ima hrpu nepotrebnih stvari, počevši od majice koju smo kupili, a nikad nismo obukli pa do sitnih ukrasnih stvarčica kojima nismo mogli odoljeti, a zapravo nam skupljaju prašinu u kutu sobe. I tako jedna po jedna stvar, a stanje u novčaniku je sve alarmantnije. Još pola mjeseca do plaće…

Da bismo to izbjegli, potrebno je racionalizirati troškove! Dobro bi bilo imati bilježnicu u koju pišemo sve tekuće troškove te u kojoj ćemo okvirno izračunati koliko će nam za to trebati novca. Npr. možemo znati da ćemo sljedeći mjesec morati platiti račune, posjetiti zubara, ošišati se, kupiti novu jaknu.

Nakon toga izračunamo što je od toga fiksno, a na koje cijene možemo utjecati. Račun od struje ne možemo promijeniti, ali cijenu frizera i jakne možemo jer možemo koristiti popuste koje nude razni frizerski saloni i dućani. Na taj način se može uštedjeti i do nekoliko stotina kuna.

Druga stvar, moramo stvoriti “imunitet” prema nepotrebnome! Svaki dan ćemo vidjeti nešto lijepo, lijepu posudicu, šalicu, cipele, ali treba li nam to zaista? Ako se prepustimo, svaki dan ćemo kupovati nešto, a to baš i nema nekog smisla. Stoga, treba dvaput razmisliti prije kupovanja bilo čega osim onoga nužnoga.

Sjetimo se da će nam tih par sitnica koje su nam upale u oko poremetiti cijeli mjesečni proračun, te da si nećemo moći priuštiti nešto što nam je više na listi prioriteta. A je li jedna lijepa zdjelica vrijedna toga? Bit će još ljepših zdjelica i kad mi budemo imali viška u novčaniku pa kad ćemo je moći bezbrižno kupiti, ne samo nju, nego i cijeli set tanjura uz nju!

Isto tako, ako već znamo da smo skloni nepotrebnom razbacivanju novca, jednostavno nemojmo razgledavati dućane i ići u šoping centre, ukoliko zaista ništa ne trebamo. Slobodno vrijeme možemo provesti i na drukčije načine, npr. čitajući dobru knjigu, u šetnji prirodom ili rekreacijom u vidu brzog hodanja, bicikliranja ili trčanja. Isto tako možemo otići u kino, kazalište s nekom dragom osobom i pritom se lijepo provesti i nešto novo naučiti, a i podružiti se sa svojom pratnjom. To je primjer ugodno i korisno potrošenog novca!

Dobar je način i da ne nosimo sav novac sa sobom pri svakom izlasku iz kuće, ia sto vrijedi i za kreditnu karticu. Ako ih ostavimo kod kuće i odnesemo samo svotu koju smo predvidjeli potrošiti taj dan, sigurno nećemo za svaku stvar koja nam se svidi trčati kući pa se vraćati u dućan po nju. Tako će nas proći volja za većinu stvarčica koje bismo bez razmišljanja kupili da smo imali novca u trenutku kad smo ih ugledali.

S obzirom da blagdansko vrijeme dolazi, te da će nas to poticati na dodatnu potrošnju i nepromišljeno kupovanje, da bismo izbjegli bankrot i kukanje nakon što blagdanska groznica prođe, dobro će doći ovih par savjeta za prvu pomoć!

Jedini Mjesni odbor koje nema svoje društvene prostorije

g. Filip Lauš, predsjednik Vijeća Mjesnog
odbora Remetinec

Remetinec - Dobar dan g. Lauš!

Dobar dan i vama, iskreno mi je drago da ste navratili i od nas, naime čitamo i pratimo vaš portal ROTOR. Kako vidimo donosite svježinu u informiranju cijele naše Gradske četvrti Novi Zagreb / zapad, gdje pratite i rad, te aktivnosti nas "malih ljudi" koji kroz svoje raznolike aktivnosti (udruge, klubovi, društva, podružnice itd...) svojom voljom, trudom i entuzijazmom pokušavamo promjeniti naše lokalnu sredina, na bolje! 

Siguran sam, kako u tome polako uspijevamo, te tako indirektno mijenjamo stanje ali i svijest, ne samo u našim sredinama, nego na kraju krajeve i u cijeloj lijepoj našoj!

Na žalost, morali smo vas dočekati ovdje u lokalnom kafiću, za razliku od svih ostalih naselje i Vijeća Mjesnih odbora. Naime, ja vjerujem kako smo mi unikatni, jer mi jedini - nemamo - svoj društveni prostor, već smo "podstanari" u prostoru - Centra za kulturu Novi Zagreb. No, o tome ćemo zasigurno, porazgovarati kasnije.

- g. Lauš, zahvaljujemo na toplom i iskrenom dočeku, odmah u početku bi vas upitali, kako stojite sa komunalnom infrastrukturom u sva tri naselja (Remetinečki gaj, Remetinec, Jaruščica) koja izražavaju svoje interese preko jedinstvenog Vijeća Mjesnog odbora Remetinec. Ovdje bi vas također htjeli upitati, naime to je kod vas najizraženije, kako uspijevate uskladiti potrebe (nazovimo to tako !) urabanog dijela naseleja te ruralnog dijela.

- Zahvaljujem na zanimljivim pitanjima. Početi ću sa odgovorom na ovo drugo pitanja, pa ću se vratiti na prvo. Obično nas to pitanje upućuju svi, kojima je stalo do boljitka i rješavanja pravih životnih i ljudskih problema. Mi kao Vijeće Mjesnog odbora Remetinec, dosita na radimo tu nikakvu razliku, a u  stvari zaista ni nema potrebe. Što se tiče infrastrukture, ona je uravnotežena i zadovoljava zaista sve potrebe, razlika je samo u kvaliteti, stilu i načinu življenja u nazovimo ih "  urbanim" ili pak "ruralnim" naseljima, našeg Mjesnog odbora. Osobnog sam mišljenja, kako naši mještani sela Remetinca, žive kvalitetnije uvjete načina života (okućnica, vrt, zelenilo itd).

Iako mislim kako sam djelomično odgovorio i na vaše prvo pitanje, biti ću malo jasniji. Naime, kao što se sjećaju stariji a dokumentacija o tome nedvojbeno govori - naselje Remetinečki gaj (jedan od najstarijih urbanih naselja), je bio administrativni, kulturni, zdravstveni... centar cijelog Novog Zagreba. Tu je nekada bilo sjedište općine, policije (6. Policijska postaja je još uvijek locirana u našem naselju)  dom zdravlja (još uvijek je ovdje u našem naselju) katastar (još uvijek je ovdje u našem naselju), Centar za kulturu Novi Zagreb (još uvijek je ovdje u našem naselju). 

Naravo, uza sve to očekivali bi, kako je ovdje tekao "med i mlijeko", no to je najdalje od istine. Naime, na žalost ovdje se sve samo koristilo (dodao bih - do krajnosti), a na žalost ništa nije ulagalo u održavanje, ili u izgradnju novoga. Dodamo li, k tome nezainteresiranost svih prijašnjih saziva Vijeća Mjesnih odbora Remetinec, tek tada možete dobiti malo pravu sliku stanja kojega smo mi , sadašnji saziv - naslijedili.

g. Šime

Osobno mislim kako se u našem naselju Remetinečki gaj, ne vodi briga o sadržajima koji bi bili namijenjeni mladima i onima koji se tako osjećaju. Zaista u našem naselju nema nikakvih sadržaja, koji bi zaokupili interese moje generacija pa smo stoga prisiljeni te iste sdržaje potražiti u drugim djelovima ili kvartovima grada. Naravno, svako odlazak i košta, što uvijek i nismo u mogućnosti izfinacirati.

Prvenstveno nedostaju društvene prostorije - namjenjene samo mladima. Nedostaju i prostori (barem malo natkriveni) gdje bi mi mogli trenirati, raditi na svom tijelu , što je i opći trend u svijetu - vraćanju pravih životnih kvaliteta. Molio bih gospodu iz Vijeća Mjesnog odbora, da čuju i naš glas, te pokušaju i po tom pitanju nešto učiniti. Vjerujte kako će vam vaša djeca, mladi Remetinca, Jaruščice i Remetinečkog gaja itekako biti zahvalni!

Moram istaknuti, kako smo svi u Vijeću Mjesnog odbora Remetinec jedinstveni. Mišljenja smo kao ostalom i ostali članovi, kako na ovakvoj razini lokalne samouprave nema mjesta - stranačkoj podjeli - već kako trebamo svi, uložiti sva svoja znanja, energiju, entuzijazam, pa čak i osobna poznanstva, kako bi unaprijedili kvalitetu života u cijelom  području, koje pokriva Vijeće Mjesnog odbora Remetince.

Na tragu toga, mogu vam istaknuti, kako smo prošle godine uspjeli asfaltirati šest (6) ulica, na području sela Remetinec. Snimili smo također naselje Jaruščica, i uvidjeli kako je učinjeno doista mnogo propusta pri planiranju i izgradnji ovog novoga naselja. U Remetinečkom gaju upravo su obnovljene dvije ulice. Ulice ispred k. b. 17 (od: a, b, c), te broj ispred k.b.2 (a, b, c), tu je urađeno, struganje starog asfalta, "presvlačenje" asfaltom novog kolnika i uređenje nogostupa.

Spomenuli ste plin. Naime, tu stojimo, po mom mišljenju baš, kao i ostala naselja. Plin je instaliran do kućnog praga, na mještanima je da ga priključe ili ne. To je svojevremeno generalno urađeno na nivou grada, tako da tu doista ne vidim nikakvih problema.

- g. Predsjedniče, kažite nam kako ste zadovoljni javnom uličnom rasvjetom ?

- Javna ulična rasvjeta je dotrajala! Recimo konkretno ova ulica, Remetinečki gaj 26, dječji vrtić između lokacije Remetinečki gaj 10,9,8, i 11 ide u kompletnu rekonstrukciju. Tu svakako nastavljamo suradnju sa "Elektrom" pa pokušavamo, ukoliko se ne mogu izmjeniti svi metalni stupovi ulične rasvjete, da se barem prebojaju, i da se izmjene dotrajala ili oštećena sjenila. U selu Remerinec, bi se moglo još dosta toga učiniti po ovom pitanju, dok Jaruščica, zaista nema potrebe, naime , kako znate to je novo naselje sa dobrim suvremenim riješenjima javne rasvjete.

Tu bi vas htio podsjetiti, jer mještani često miješaju pojmove. Naime, za razliku od bivših - mjesnih zajednica - (koje su imale svoj žiroraču, i žig, dakle bile su pravne osobe i upravljale su svojim novcem!), Mjesni odbori nemaju ni izbliza takve mogućnosti niti ovlasti, nama kao Mjesnom odboru, po sadašnjem Zakonu lokalnoj samoupravi ostaje, da možemo samo predložiti  pojedine akcije ili sl. Vijeći Gradske četvrti, a ono te prijedloge prosljeđuje dalje (u  Gradske urede) koji zapravo odlučuju o svemu. Naravno, kako se mi sa takvom situacijom ne mirimo, već pokušavamo, biti uporni, ponekada i naporni, kako bi ostvarili stvaren potreba naših naselja.

- Zagvaljujemo vam na ovim pojašnjenjima g. Lauš. Molimo vas, kažite nam kako funkcioniraju "zeleni otoci" u vašim naseljima?

- "Zeleni otoci" na području naselja Remetinec su postavljni (rapoređeni ) na četiri (4) mjesta. Jedan je smješten u selu Remetinec, a u Jaruščici na dva (2) mjesta. Ovdje bih htio naglasiti, kako smo primjetili  (posebno u posljednje vrijeme) kako, pojedinci, organizirano dolaze do kontejnera sa odbačenim starim papirom i jednostavno prevrću te kontejnera - prazne ih - ostavljajući za sobom, vrlo često nered i razbacan papir. Takva slika doista ne dolikuje našim naseljima. I po ovom pitanju smo komunicirali sa nadležnima u Holdingu, pa očekujemo neke konkretnije rezultate, u vezi rješenja i ovoga pitanja.

Jedini prostor, koji bi mogao zadovoljiti sve potrebe društvenih prostorija a koji je u gradskom vlasništvu  upravo je prije par mjeseci iznajmljen privatniku u svrhu ugostiteljskog sadržaja, uz opetovane dopise i molbe, nas Vijeća Mjesnog odbora Remetinec da se taj prostor dodjeli, nama - svim mještanima Remetinečkog gaja.

Suzdržati ću se, kao predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Remetinec, od bilo kakvog komentara!

Iskreno mislim kako je ovim postupkom zaista sve rečeno od strane Grada i Gradonačelnika, koji nam je u posljednjem susretu obećao, kako će sve učiniti, kako bi mještani Remetinaćkog gaja, napokon dobili ovaj prostor za svoj Društveni dom!

O samoj (dinamici) odvožnje  samih  "zelenih otoka" nema reći ništa posebno, koliko vidimo na vrijeme se odvoze. Naprosto, ja i nisam neka osoba, koja će previše dosađivati, naime od onih sam koji imaju povjerenje u te komunalne tvrtke, kako rade svoj posao, odgovorno -  kako treba. Eventualno da dođe do nekih problema, tada bih nazvao odgovorne i skrenuo im pažnju te zatražio da se taj problem što brže i što kvalitetnije riješi. Isto se odnosi i na  komunalnu tvrtku "Zrinjevac". Nemojte, me krivo razumijete, naravno da sam mišljenja da bi sve moglo biti bolje, ali pustimo ljude da rede svoj posao.

Na trenutak bih se još jedanput vratio na  - zelene otoke - , zapravo ne na njih već, na - kako sam primjetio- na nedovoljnu obaviještenost mještana o odlaganja i razvrstavanja kućnog otpada. naime mišljenja sam kako ne bi bilo na odmet organizirati i koju tribunu, kako bi se mještani još bolje upoznali i educirali sa postojećim stanjem.

- g. Lauš, što bi nam kazali o javnom prevozu, na području vašeg Mjesnog odbora ? 

- Moram vam kazati, kako naš geografski položaj diktira, jako dobru povezanost i prolaznost javnih autobusnih linija kroz naša naselja. Naravno, kako bi željeli da nam se vrati naša "stara" autobusna linija , koja je prometovala sve do Žitnjaka. To ćemo pokušati u dogovoru sa ZET - om i realizirati, iako bi bili puno najsretniji, kada bi se ostvarila dugogodišna ideja i plan o novoj tramvajskoj liniji koja bi prolazila sve do naselja Blato ili Lučko (gdje bi bila buduća Remiza).

g. Vesna

Živim u Remetinečkom gaju više od četrdeset godina. Zaljubljena sam u ovo naselja od samog dolaska.  moram priznati, kako je meni baš po mjeri. Mirno je, prepuno dragih, tolerantnih i dobrih ljudi.  Za razliku od nekih drugih naselja sve je puno mirnije, neme žurbe, nervoze. Također je za nas (nebih rekla starije) iskusnije, sve nakako na dohvat ruke, dom zdravlja, pošta, dućani, autobusi, crkva, škola i da ne nabrajam.

Ono što bih poželjela, kako ste rekli da imam čarobni štapić? Pa to je - da se naš Remetinečki gaj ne promjeni, da ostane ovakav, kakav je. Tih, lijep, samozatajan, svjestan svojih vrijednosti i ponosan svojih mještana.

- g. Predsjedniče, kažite nam ponešto o dječjem vrtiću.

- Po tom pitanju zaista imamo jako veliki problem! Dakle, novi dječji vrtić u Laništu ne pokriva same potrebe mještana naselje Lanište, pa tako ni ostalih naselja, npr. Jaruščice, Remetinca, ali ni potrebe Remetinečkog gaja. Mi bi , kao Mjesni odbor bili bi najsretniji, kada bi vijeće Gradske četvrti izdvojili neka sredstva, u adaptaciju dotrajaloga i premaloga našeg dječjeg vrtića Remetinec. Mi smo kao Vijeće mjesnog odbora Remetinec, prošle godine pripomogli samo sa donaciom, sa iznosom od cca 350,000,00 kn. Sa tim novcem su nabavljene nove ljuljačke i ostale naprave za dječje igralište, no međutim sve je to lijepo  - no međutim unutra u samom vrtiću je veliki problem. Vrtić je premalog kapaciteta, pokriven je - salonitnim pločama -, sam tlocrt je doista neobičan i nefunkcionalan ( prevelike prostorije, no na žalost - preuske!) a, klima uređaje koje bi boravak za ljetnih dana učinile podnošljivijim -neću ni spominjati . Sadašnji vrtić je doista oronuo, dotrajao ... Jedinio ispravno riješenje , po promišljanju mnogih mještana, sa kojima i sam dijelim taj stav je da se sadašnji vrtić, sruši kompletno do temelja (on je još k tome - montažni!) te da se to sve skupa makne i očisti. Kako bi se  sagradio čvrst, moderan i suvremen objekt koji bi zadovolji sve potrebe naših  naselja, ali i suvremene pedagoške standarde . Nikako ne smijemo smetnuti sa uma, kako je naselje Jaruščica, izrazito mlado naselje (po prosjeku godina mještana!) koje će doživjeti svoj boom sa novorođenom djecom. Naravno kako nikako ne bi bilo dobro, da ti isti roditelji traže mjesto za svoju djecu u drugim naseljima. Mišljenja sam kako je to u Gradu Zagrebu u 21. stoljeću, zaista nedopustivo! Dodatnu nadu da se to neće dogoditi, mi daje izjava Gradonačelnika, kojom se nedugo obavezao, kako se takve stvari moraju dovesti u red!

Zaista bih bio najsretniji na svijetu, da me jedno jutro probude buldožeri, i da ih vidim kako rade na gradilištu našeg novog dječjeg vrtića! Naravno, nikako nisam zaboravio ni "tete" koje zaista daju sve od sebe kako bi i u ovim nemogućim uvjetima, pružili što više, našoj djeci. Iskrenog sam mišljenja, kako sredstva uložena u novi dječji vrtić nikako ne bi bila - trošak. Bila bi to mudra i dugoročna investicija, koja bi se opravdala vrlo brzo. Naime, i u selu Remetinec se dešavaju ogromne promjene, gubi se obilježje obiteljski domaćinstava a sve više se poprimaju neka druga obilježja. Sve je više tvrtki , također i taj dio se kvalitetno izgradio, iznajmljuju se stanovi, poslovni prostori. Nemali broj roditelja koji stanuju ili pak rade tu, vrlo bi rado i upisala svoju djecu u taj novi vrtić, zbog same blizine, ali i zbog prednosti, kako bi im on bio usput prema poslu!

- a što bi nam kazali o osnovnoj školi ?

- Škola, isti problem. I tu se dogodio veliki priliv novih stanovnika naših ali i okolnih naselja. Također su to u prosjeku mlade obitelji, čija djeca pohađaju  ili će pohađati osnovnu školu. Ova sadašnja škola Savski gaj, sigurno ne zadovoljava sve potrebe mještana šireg područja, koji sve gravitiraju prema njoj. Kako čujem, ta je jedina škola doskora radila u tri (3) smjene što je nedopustivo, no i sada radi u dvije smjene, što je također po pedagoškim standardima van pameti. Na žalost ta je škola također renovirana, prije par godina. Na znam zašto se nije izgradio kat više? Tko je radio projekcije porasta stanovništva? Zašto se nije uradila koja učionica više?  Sada nam ostaje kao riješenje ponovno nadograditi postojeću školu, ili izgraditi u Blatu novu područnu školu (do četvrtog razreda). No mislim da i to ne bi bilo riješenje, baš kako se pokazala i promašeni investicija montažnog dječjeg vrtića u Blatu sa svega tri (3) odgojne grupe.

- g. predsjedniče, kažite nam ponešto o dječjim igralištima.

- Zaista se ne možemo i nemamo razloga potužiti se , što se tiče Remetinečkog gaja. Međutim , imamo ogroman problem, što se tiče Jaruščice. Jaruščica je izgrađene, kako je izgrađena. Tko je napravio propuste? Tko je dozvolio da se objekti grade, kako su se gradili, to je problem nekih drugih!?  Meni je osobno žao, i u svezi toga sam nedavno dao interviju jednim dnevnim novinama, u kojem  sam zapitao gradske urede, tko je dozvolio da se izgradi naselje bez gotovo imalo zelenih površina, sve je u betonu, a znalo se, odnosno moglo se pretpostaviti, kako će to naselje naseliti prvenstveno mladi ljudi sa obitelji. Zaista mi je nejasno, da se posle toliko izgrađenih naselja u Novom Zagrebu nije iskoristilo stečeno iskustvo, do sada izgrađenih naselje. Kako se moglo potkrasti takvo što, rigoroznim gradskim uredima u mnogim drugim slučajevima.

Eto, sada su djeca iz tih stanova, naprosto prisiljena kada izađu iz stana da odu u kafić, ili šoping centar .....

Iskoristiti ću priliku i pozvati vas jednu subotu, da vidite i sami te se uvjerite. Mi imamo u igri oko  dvijestotine (200) djece u našem centralnom parku. Evo sada ću vam dati svim čitateljima portala Rotor eksluzivu : na rebalansu budžeta, osigurali smo sredstva za kompletnu obnovu ovog igrališta sa svim modernim spravama i napravama (nove antistresne podloge, sjenice,klupe... itd). To nisu samo djeca iz Remetinečkog gaja, tu ima djece iz Jarunščice, sela Remetinec, pa čak i iz naselja Blato.

- g. Lauš, vaše mišljenje o tržnici u Remetinečkom gaju?

-Takvu sam ideju zagovarao još prije deset godina. narabo tada nije bilo ovoliko šoping i trgovačkih centara u blizini. No i uz te sada trgovačke  centre, mišljenja sam još uvijek, kako bi jedan takav prostor itekako dobro došao. Za mene bi bio odlično smješten tamo negdje preko puta Pečenjare. Naime, prekrasno bi bilo, biti u mogućnosti, kupiti od naših kumica, pravi domaći sir. Kupiti  "prve" trešnje, "prve" jabuke itd...radilo se tu o tek par klupa, sasvim sam siguran , kako bi takva tržnica itekako bila prihvaćena. da kažu tržnice propadaju, propala tržnica u Trnskom, Utrine itd ... Da slažem se, no što mi u ovomkraju imamo, Zašto nebi neka baka iz Kupinečkog K, Horvata ili iz Rakovog potoka ne bi donijela prve gljive i tome slično. Siguran sam kako bi se i tu nešto događalo. Nije uvijek sve stvar cijene i natjecanja sa trgovačkim centrima. Svjedoci smo otvaranja sve većeg broja OPG -a.

- G. predsjedniče kakav je društveni život u Remetinečkom gaju, Remetincu  i Jaruščici?

- Kao što sam vam već kazao ma samom početku ovog našeg razgovora, mi smo vjerovatno jedini Mjesno odbor, odnosno jedina naselja koja nemaju svoj društveni prostor. Mi smo praktično podstanari u Gentru za kulturu Novi Zagreb. Stoga o nekom društvenom životu a posebno organizirnom je doista teško govoriti. Kao što znte, imamo;: RAD (Remetinačko astronomsko društvo);Zlatni Karas; Športsko ribolovni klub; LUU Blajheri je likovno umjetnička udruga i REMKA - Udruga građana.

Centar za kulturu Novi Zagreb i Galeija Vladimir Bužančić

Osnovani su 5. svibnja 1977. godine odlukom Skupštine općine Novi Zagreb, na inicijativu Samoupravne interesne zajednice kulture Novi Zagreb. Od tada do danas Centar intenzivno radi na promicanju svih oblika kulturnih djelatnosti s osobitim programskim ciljem edukativno-kulturološkog djelovanja u pučanstvu, njegujući temeljne kulturne potrebe kod svih dobnih struktura stanovništva. 

Centar za kulturu Novi Zagreb najstarija je i donedavno jedina ustanova kulture u Novom Zagrebu. 

Djeluje na području koje ukupno zauzima oko 25% površine područja grada Zagreba, kojega nastanjuje oko 160 000 stanovnika s tendencijom rasta. U proteklih 30 godina djelovanja organizirano je oko 9 000 programskih jedinica koje je posjetilo gotovo 2 000 000 posjetitelja. Priređeni su mnogobrojni kulturno-umjetnički programi: izložbe, tribine, predavanja, glazbeno-scenski programi, koncerti uglednih umjetnika, akcija i manifestacija. Vrlo uspješno provodi programske smjernice njegovanja i održavanja hrvatske kulturne i tradicijske baštine kao i autohtonog folklora surađujući s kulturno umjetničkim društvima i amaterskim ansamblima koji djeluju na području Novog Zagreba.

Ponosni smo i na doprinos Centra u Domovinskom ratu čiji je prostor bio u službi Kriznog štaba Novog Zagreba. Prvi humanitarni koncert za djecu poginulih hrvatskih branitelja u Hrvatskoj organizirao je upravo naš Centar 17. ožujka 1992. godine na Zagrebačkom velesajmu uz sudjelovanje Dječjeg zbora «Pahuljice», Zlatnih dukata i Jasne Zlokić. U programskom smislu Centar je prepoznatljiv po likovnom izričaju čiji je nositelj Galerija Vladimir Bužančić. U njoj su do sada izlagali mnogobrojni priznati i uvaženi akademski likovni umjetnici iz Hrvatske i inozemstva. Uz suradnju s gradovima i županijama u Hrvatskoj osobito smo ponosni na gostovanja uglednih hrvatskih umjetnika u inozemstvu (Španjolska, Italija, Njemačka, Češka, Mađarska, Ruska Federacija, Južnoafrička Republika, Chile, Urugvaj i Argentina).

http://www.czk-novi-zagreb.hr/

• Otvorenje izložbe - Dispozitivi gledanja-

• Pozivamo vas na Parznionicu

• Otvorenje izložbe - Dispozitivi gledanja

• Radionica stripa u Centru za kulturu Novi Zagreb-
• Ratio, Miran Blažek - Izložba u galeriji Vladimir Bužančić

• Otvorenje izložbe Emilije Dusparove u Galeriji Vladimir Buzančić

• Otvorena izložba Ide Blažičko - Mono no aware

• Izložba - Uređenje objekata

• Dječji fašnik

• Započela " Praznionica" u Centru za kulturu Novi Zagreb

• Razgovor sa g. Brankom Marić, ravnateljem Centra za kulturu Novi Zagreb

• Pogledali smo Priča o bljaksonima (ili zašto treba dobro jesti)

• Posjetili smo - Radionicu - Advent 2016. radionica za treću životnu dob, koja se održala u Centru za kulturu

• Tamo gdje mašta postaje stvarnost

• Radionica slikanja i crtanja za odrasle

• Festival dječjeg stvaralaštva - Djeca djeci (1)

• Festival dječjeg stvaralaštva - Djeca djeci (2)

• Otvorenje večerašnje izložbe - 30. godina kulturne suradnje Hrvatske i Češke

• Praznične radionice za djecu i mladež, Centra za kulturu Novi Zagreb

• Završena - Praznionica!

• Promocija kataloga za proteklu godinu i programa za ovu 2016. godinu

• Otvorena izložba Tomislava Buntak

• Samostalna izložba Matije Debeljuh u Galeriji Vladimir Bužančić

• U galeriji Vladimira Buzančića, otvorena izložba Ksenije Turčić, Sjena

• Proslava završetka škole u Centu za kulturu Novi Zagreb

• KUD-ovi Novom Zagrebu, tradicija se nastavlja

Kako onemogućiti korištenje vašeg mobitela ako vam ga netko ukrade

Imali ste peh i izgubili mobitel ili vam ga je netko ukrao? Želite li onemogućiti korištenje mobitela slijedite ove upute. O tome odmah obavijestite operatera i sljedeći put pripazite gdje ostavljate mobitel.

Prije svega trebate znati serijski broj svog mobitela, a kako biste došli do željene informacije potrebno je ukucati * # 0 6 #  i na displeju će se pojaviti 15-cifreni broj. Ovaj broj je jedinstven za vaš uređaj.

Naravno to bi bilo najbolje učiniti kada ste tek kupili mobitel. Uzmite si malo vremena i dođite do potrebnih informacija. Broj zapišite i stavite na sigurno mjesto.

U slučaju da vam netko ukrade mobitel, nazovite vašeg operatera, izdiktirajte serijski broj i operater će moći blokirati vaš telefon, koji će biti potpuno beskoristan čak i ako lopov promijeni sim karticu.

Vrlo vjerojatno svoj mobitel više nećete vidjeti, ali barem ćete imati satisfakciju kako ni kradljivac neće imati koristi od vašeg uređaja. Naime kada bi svi tako postupili krađe zasigurno ne bi imale smisla.

Kako štedjeti novac

Mnogi imaju mišljenje da je za štednju potrebno imati puno novaca, koji je naravno viška, no to je daleko od istine. Za svakog čovjeka je najbitnije da počne štedjeti što prije, te da u štednji bude uporan, te da svaki mjesec odvaja onoliko koliko može, pa makar to bilo minimalno. I danas bi vam svaka ušteđena lipa dobro došla, pa ne znači da vam i u budućnosti neće trebati. U nastavku vam donosimo par savjeta kako štedjeti.

Bilo bi dobro kada bi svaki mjesec vodili evidenciju o svojim mjesečnim troškovima. Na taj način ćete uvidjeti koliko novaca u mjesecu ste potrošili na neke stvari koje vam uopće nisu bile potrebne, te koliko novaca možete odvojiti svaki mjesec kako bi štedjeli.

U štednju uključite cijelu obitelj. Kada štedi cijela obitelj i kada se napravi plan, svaki član obitelji se lakše pridržava plana štednje, te se svi više trude i podupiru jedni druge.

Odredite si male ciljeve za početak, pa kada ih postignete krenite na druge. Na taj način ćete biti puno sretniji i još više ćete biti u mogućnosti štedjeti, jer će vas uspješno ostvarena prva štednja pogurnuti naprijed i pomoći vam da uspijete i u drugoj štednji koju ste si zadali.

Najvažnije je da si prije štednje postavite jasne ciljeve. Ukoliko ste primjerice željeli uštedjeti za renoviranje stana i to ste uspjeli bez bankovnog kredita, biti ćete toliko ponosi na sebe, da ćete drugi puta još više štedjeti. Zadavanjem jasnog i čvrstog cilja, će vas svakodnevno gurati da štedite novac, a ne da odustanete nakon par dana štednje.

Sigurno ćete štedjeti više, ukoliko napravite svoj plan štednje. Pišite na papir svoje prihode i izdatke, te upisujte i koliko ste koji dan ili mjesec uštedjeli. Na taj način vođenja evidencija, ćete puno više i brže uštedjeti novac.

Koliko god se činilo teško napraviti plan štednje, zapravo nije i vrlo je bitno da budete ustrajni, jer je ustrajnost teža strana štednje. Pokušajte se oduprijeti novcu koji stavljate na štednju i pričekajte vrijeme kada ćete uživate u njihovim plodovima.

Lanište, naselje gdje ti je sve na dohvat ruke

Lanište - Srdačan pozdrav g. Petrić. Kada smo se pripremali za ovaj naš razgovor, mogli čuli smo od mnogih mještana Laništa, kako doista brinete o naselju. Mnogi su nam kazali, kako vam ne može ništa promaknuti, čak ni one male sitnice (ispražnjene kante za otpatke...)  Čuli smo čak, kako svoj dan, obavezno završavate večernjim obilaskom cijelog naselja Lanište. 

- Dobro nam došli! Zaista mi je drago da ste mi pružili priliku prije svega ugostiti vas u ime cijelog našeg naselja Lanište, ali i priliku da vas malo detaljnije i upoznam sa njim. Ovo što ste čuli o mom odnosu prema ulozi predsjednika Vijeća Mjesnog odbora Lanište, vjerovatno je u nekim stvarima malo i pretjerano, no priznati ću vam ovako javno, kako zaista ne idem na večernji počinak a da ne obiđem naše Lanište. Dodao bih, za one koji ne znaju puno o našem Laništu. Naime, naše Lanište doista nije veliko naselje, a u šali volim kazati - kada bih iz moga dnevnog boravka potegnuo krak šestara od 100 metara, začas bih okružio cijelo naselje Lanište!

- g. Petrić, kažite nam kakva je situacija u vašem naselju sa komunalnom infrastrukturom (voda, odvodnja, plin, ulice...).

- Zahvaljujem na pitanju, no tu zaista ne vidim probleme. Vjerovatno je to zato što je naše naselje doista, rekao bih - mlado. Počelo se graditi početkom 2000. godine, iako je sam početak, započeo daleko prije, negdje pred sam početak Domovinskog rata. Ovaj dio naselja izgrađen je suvremeno, po modernim standardima, no i tu su se potkrale neke pogreške, tako recimo u jednom dijelu zgrada nije učinjena etižaciju, tako da je u tim spomenutim zgradama još uvijek "zajednička" voda, plin.. sada imamo problema sa kalorimetrima, razdjelnicima.. Naime, sada to treba instalirati, a to ipak iziskuje odreženi novac.

U glavnom, eto to su naši problemi sa infrastukturom. Što se tiče infrastrukture, mišljenja sam kako perdnjačimo u odnosu na naka naselja. Naselje je dosta očuvano.

- Dakle, zadovoljni ste i kvalitetom ulica, asfalta ?

- Da dobro ste me podsjetili. U principu smo zadovoljni, no doista je došlo vrijeme i za neke ulice da ih preasfaltiramo i uredimo nogostup to smo učinili ovu godinu ispred Lanište k. b. 10,12, 16.. (to su prve zgrade , useljene 1990/ 91. godine) . Naime nakon dvadeset godina ekspoloatacije, došlo je vrijeme da obnovimo kolnik i dio nogostupa. Isto smo učinili i sa ulicom koja razgraničava naše Lanište sa naseljem Remetinec. Planirali smo zajedno sa naseljem Remetinec kroz - Plan malih komunalnih akcija, to realizirati slijedeće godine, no uspjeli smo to riješiti već ove godine i to sredstvima Grada. Eto, ovim radovima, mislim kako smo riješili one najvažnije stvari, te tako ne vidim potrebu za takvim čime u slijedećim godinama, osim, naravno nekih sitnih popravaka ...

- Kako ste zadovoljni prometnom signalizacijom, sigurnosti u prometu.

- Naselje je regulirano prometnim znakovima i uspornicima. Moram priznati, kako su sva raskrižja propisno oboljžena "zebrama" tako da je zaista uloženo dosta truda u sigurnost djece na putu u školu ili roditelja i djece u dječiji vrtić. Kako sam primjetio, za vrijeme zime, kada padne snijeg tada uspornici zadaju malo briga vozačima ralica. Često puta pokoji "nastrada" no kada nazovemo tvrtku - Zagrebačke ceste, ubrzo dođu pa ih zamjene i sve dude kao prije.

g. Danijela

Kupili smo stan prije nekoliko godina ovdje u Laništu. Privuklo nas je tada mir i tišina naselje, te blizina samog centra grada, i dobra prometna povezanost, ne mislim tu samo na autobus i tramvaj već i  na cestovnu povezanost.

Ono čime sam nezadovoljna, je svakako nepostojanje dodatnih društvenih sadržaja, pa ako ih i ima oni se svode na nogomet, karate i sl. Sve nešto agresivno. Naime, ne postoji knjižnica, pa i neki prostor gdje bi se mogla održati neka predstava itd. Kažu kako nema prostora, i nešto se dogovaraju o prostoru kod nas u zgradi. Radi se o cca 800 metara kvadratnih. 

Kada smo trebali djecu upisati u vrtić nismo mogli jer nismo odmah bili zaposleni. Sada vodimo djecu u vrtić u Horvaćanksu ulicu, gdje će i krenuti u školu, jer mislim da je kvalitetnija nego naša u naselju. 

- Sada ste spomenuli školu, dječji vrtić, dječja igrališta, kako tu stoje stvari?

- Krenuti ću od nekih sutnijih detalja pa onda prema krupnijima. Ovu godinu samo inicirali kao Vijeće Mjesnog odbora Lanište, izmjenu drvenih dijelova na javnim klupama u svim parkovima i dječijim igralištima, kojih doista imamo dota u našem naselju. Vremenom su one stare drvene daske dosta dotrajale, pa smo uvidjeli kako je vrijem za zamjenu. Zamjenjene su i u krugu škole.  

Kada smo kod škole, želio bih istaknuti, kako smo pomogli i školi. Naime ako niste znali, naša škola upravo ide u rekonstrukciju WC, gdje će se izgraditi jedan novi dio, prilagođen djeci sa posebnim potrebama. Na žalost i ova gradnja se izvodi na dosta čudan način. Naime sa radovima se započelo ovih dana, tako da će djeca uz to što će biti uskraćena za dio sanitarnog prostora, još k tome pretiti nastavu uz zvukove majstora i njihovog alata. Zar se nije moglo započeti prije sa radovima i završiti ih na vrijeme te pokazati , napokon kako cijenimo našu djecu i novčana sredstva koja za njih odvajamo svi mi ali i njihovi roditelji.

- Sada nas malo zbunjujete g Petrić, naime ljudi u želji kako bi nam bilo svima bolje , sredstva od - malih komunalnih akcija - usmjeravaju , npr. na obnovu stolarije u dječjem vrtiću. Tu se sada postavlja pitanje - pa nisu Vijeća Mjesnih odbora, vlasnici, vrtića, škola da bi mogli i morali investirati u njihovo održavanje. Doista je ne primjereno, da ta ista Vijeća Mjesnih odbora, od svojih i onako premalih sredstava (na koja često puta ni sami ne mogu ni utjecati, o svojim potrebama) finaciraju škole, vrtiće itd.. Dok s druge strane imamo Ministarstva sa njihovim budžetima ? Kuda idu njihova sredstva, ako ne i u održavanje škola, vrtića i dr. Naime , totalno je nejasno, kako sredstva pojedinih Ministarstava završavaju u "Planovima malih komunalnih akcija", pojedinih Vijeća Mjesnih odbora?  Ako tome nije tako, zbog čega se ta ista sredstva prikazuju u proračunu Vijeća Gradske četvrti ? Zbog čega se pokazuju u -Planovima malih komunalnih akcija - Vijeća mjesnih odbora, a ne idu direktno na žiroračun škola, vrtića i dr.

- Slažem se sa vašom konstatacijom. Mi smo to isto upitali i ministarstva ali na žalost još do sada nismo dobili odgovor. Mi smo također, u našem vrtiću investirali izgradnju nadstrešnice (sjenicu), jer djece jednostavno nisu mogla biti vani na suncu nakon 11,00 sati zajedno sa "tetama" bez ikakvog hlada okolo vrtića.

Ove godine je, također iz - Plana malih akcija - otišlo negdje oko 300 000,00 kn za našu školu. Naime, na školsko igradilšte je postavljeno nova  - futsal - mali nogomet - podloga. Ubrzo nakon samog postavljanja, vandali su tu podlogu uništili. Sve je prijavljeno policiji, no policija nije pronašla izvršitelje sve do današenjeg dana. Kako bi popravili uništeno, ponovno je uloženo negdje oko 87,000,00 kn. Ovdje želim istaknuti, kako se kod naše škole upravo izgrađuje hortikultularni vrt, za djecu sa posebnim potrebama. Htio bih vas podsjetiti kako je naša škola, za sada jedina škola u Novom Zagrebu za djecu sa posebnim potrebama.

Kada smo kod teme dječjih igrališta, želio bih kazati, kako nas je (sve predsjednike Vijeća Mjesnih odbora i predsjednike Gradskih četvrti) prije mjesec i pol dana pozvao u goste , naš Gradonačelnik. Tema sastanka je bila -Dječja igrališta i parkovi. Na tom sastanku je pokazao deset (10), zaista (da ne povjeruješ da toga još ima u našem Gradu!) loših dječjih parkova i igrališta. Također su na tom sastanku pokazani primjeri i desetak suvremenih dječjih igrališta i parkova. Kroz razgovor su se spomenuli i domari škola, gdje je Gradonačelnik, vidno nezadovoljan radom domara (koji također utječu na kvalitetu održavanja školskih dječjih igrališta , ali i samih škola) kazao: "Ukoliko ravnatelji neće mijenjati domare, tada ćemo mi mijenjati ravnatelje!" 

Ovaj sastanak na nivou Grada, ponovno nam je potvrdio i uvjerio nas, kako je naše naselje pri samom vrhu opremljenosti i uređenosti, što dječjih parkova, odnosno igrališta.

g. Božo

Moram priznati kako sam malo zbunjen (vjerovatno jer nemam dosta informacija, a ne znam gdje ih pronaći?)  zašto se ništa ne redi po pitanju pravog nogometnog igralište na lokaciji N.K. Gavran ili na lokaciji ispred Hotele I. Zemljšte je tu, kako vidim volje odnosno entuzijasta (igrača i trenera) ima, a igrališta nema uz dvije (2) moguće lokacije?

Što se pak tiče što bih pohvalio u našem naselju Lanište, je prije svega, prekrasno uređena dječja igrališta, puno zelenila, blizina vrtića i same škole. Nadalje ne bih želio ne spomenuti dobru "poziciju" u odnosu na cijeli grad i možda da spomenem, iako nisam od nekog shoppinga, kako su nam trgovački centri zaista na dohvat ruke.

Vrijedi istaknuti kako svaka naša zgrada (a zgrade su građene  u kvadratnom obliku slova u) ima svoje igralište. Jedina zgrada koja to nema je  zgrada (preko puta, jednog trgovačkog centra) naime ta zgrada je za razliku od ostalih, u poziciji kako su vlasnici stanova i vlasnici zemlje na kojoj se nalazi zgrada. Kako je to privatno vlasništvo, Grad nije u mogućnosti investirati  u privatno dječje igralište.

Veliki napori Vijeća Mjesnog odbora su usmjereni u proširenje zelenih površina u naselju, te  podizanju spomenika Hrvatskog branitelja. Ta napori traju dugi niz godina. Sve to ide nekako sporo, pa smo čak posumnjali u iskrene želje mjerodavnih. Za sada se nitko od odgovornih nije izjasnio protivno, no nas također muči jedan drugi problem  a to je izgradnja - Društvenog centra. 

Naime, sami mještani Laništa su izjasnili protiv izgradnje Društvenog centra, također je i Vijeće Gradske četvrti Novi Zagreb / zapad , zajedno sa Vijećem Mjesnog odbora Lanište izrazilo negativan stav. Uz sve već poznate pozicije, idejni začetnici odnosno investitor (navodno - Baptistička crkva, koja ovdje ima ambicije izgraditi svoj centar za ovaj dio europe) kako vidimo iz javnih glasila ne odustaje od svoje ideje. Izgradnjom tako ogromnog objekta (iz nezvaničnih izvora pak, saznajemo, kako se radi o stotinjak soba, budućeg hostela, te nekoliko kongresnih dvorana te pratećeg sadržaja...) došlo bi do fizičkog - ne prirodnog- dijeljenje naselja (na dva dijela!) sa jednom vrlo dinamičnom i prometnom ulicom, koja bi uvelike ugrozila sadašnju prometnu sigurnost djece, roditelje ali i ostalih mještana na putu do škole,vrtića i tramvajskih stanica. Naravno, samim time bi se uništio i veliki dio zelenih površina,koje pripadaju ovoj našoj urbanoj cjelini. 

Vidjeti ćemo što će se sve dogoditi, na kraju - tu smo, pa ćemo i preko vašeg portala Rotor izvještavati mještane o svemu što će se događati u vezi ove , za nas mještane našeg Laništa - doista loše ideje.

- g. predsjedniče, kada smo već dotaknuli temu prostora, možete li nam reći sa koliko društvenog prostora trenutno raspolaže vaše naselje?

-  Trenutno naše naselje rapolaže sa društvenim prostorom nešto većim od cca 100 metara kvadratnih. Taj prostor uglavnom koriste naše udruge,klubovi, društva i političke stranke.

- g. Petrić, koje sve udruge, društva, klubovi  djeluju u vašem naselju Lanište?

- U naselju djeluje Nogometni klub - Gavran (no,on na žalost zbog imovinsko pravnih pitanja još nema svoje igralište, pa svoje utakmice igra na žalost još uvijek  u gostima kod drugih klubova.) Djeluje Udruga - Branitelj, Udruga - Građana Lanište, Udruga - Njegovateljice, te Umjetnička Udruga Staccato. Moram priznati, kako površina naših društvenih prostorija ni izbliza ne zadovoljavaju sve potrebe koje se odvijaju ili koje će se odvijati u našem naselju. Nikako ne možemo stati uz rame nekih drugih naselja koja imaju daleko veće društvene prostore bilo to kroz Društvene domove ili pak Vatrogasne domove. Ono što želim još jedan puta naglasiti, a to je kako nam se pod krinkom Društvenog doma želi podvaliti "kukavičje jaje" nekih drugih sadržaja ali i interesa, koji zasigurno nisu u interesu nas samih mještana Laništa - na to sigurno nećemo pristati, te smo sprmeni održati i zbor građana kako bi svi mještani mogli i imali priliku izraziti i javno svoje mišljenje.

- I za završetak ovog našeg prije svega zanimljivog razgovora, dok svi bruje o ekologiji, molimo vas da nam kažete svoja dosadašnja iskustva sa "zelenim otocima" u vašem naselju.

- Moram priznati, kako su naša iskustva pozitivna. Imamo dovoljan broj postavljenih "zelenih otoka"  i mislim kako su dobro raspoređena kako bi zadovoljili potrebe cijelog naselja. Možda u nekim drugim naseljima i nije tako. Često puta znam čuti, kako ljudi nisu zadovoljni - recimo rasvjetom, pregori žarulja ili više njih pa se žale. Ja, prvo što učinim, upitam te iste, da li ste zvali Elektu, odnosno koncesionara koji je zadužen za održavanje. Isto tako uradim, ako vidim da su kontejneri na zelenim otocima pretrpani. Kada nazovem, nikada se nije dogodilo da te tvrtke nisu izašle na teren i otklonile postojeći problem. Kao što ste rekli, u početku ovog našeg razgovora, da ste čuli, kako meni nije teško obići cijelo naselje barem jedan puta dnevno i provjeriti što se sve događa i da li je sve u redu. Da to je istina.

G. Petrić zahvaljujemo vam na doista zanimljivom razgovoru. Moramo priznati kako smo u razgovoru sa vama saznali mnogo toga novoga o naselju Lanište. Sigurni smo kako ste i vi svjesni kako je ovo tek početak naše dugoročne suradnje u informiranju Novozagrebačke javnosti o životu naselja, te udruga, klubova, društava, podružnica koja u njima djeluju. 

Želimo vam, da vaše naselje i dalje ide pravcem modernog i suvremenog naselja kako bi ostvarilo što ugodnije i sigurnije uvjete lijepog obiteljskog življenja. 

Neka od pravila za darivanje

Nije ukusno darovano dalje poklanjati. Darovi moraju biti u skladu s vašim mogućnostima. Ako je dar previše skupocjen, darovani će se neugodno osjećati, a nastaje i problem revanša. Pretjerano skup poklon, donesen domaćici prilikom nekog poziva, umanjit će poklone drugih, koji su možda slabijih materijalnih mogućnosti.

Dar ne mora biti skup, ali mora služiti nekoj svrsi i biti ukusan. Stranim ljudima se ne smiju darivati čarape, cipele, rublje i sl. Izuzetak su najuža rodbina ili najintimniji prijatelji. Ne kupujte kič jer je to dokaz lošeg ukusa.

Kupujte poklone tako kao da ih kupujete za sebe. Ako ne znate što biste nekome poklonili, darujte cvijeće i nećete nikada pogriješiti. Ako kupujete knjigu ili cd, raspitajte se prije da li je vaš prijatelj već nema. U knjigu koju darujete upišite na prvoj unutarnjoj strani datum, koju ljubaznu riječ i potpišite se. Isto se tako možete potpisati na omotnicu cd-a/dvd-a. Poklon mora biti lijepo umotan i aranžiran, a cijena uklonjena.

Čim poklon primite, morate ga pred darovateljem odmotati; pogledati i izraziti svoju radost. Ako vam netko, za koga znate da je siromašan, donese cvijeće ili poklon, ljubazno se zahvalite, ali nemojte nikada reći: “Niste trebali donijeti” , ili još gore, “Zašto ste se trošili” itd. Kada primite cvijeće, odmah ga razvežite i stavite u vazu s vodom. Cvijeće je dobro poslati prije nego što dođete u goste, da bi ga domaćica bez nervoze mogla rasporediti u vaze. Običaj je da se daruje neparan broj cvjetova. Nikad nećete pogriješiti ako donesete samo jednu ružu. Ne darujte nikad umjetno cvijeće, premda je danas kao dekoracija u stanu moderno, ali ne kao poklon.

Ako ste među prijateljima donijeli samo za jednog od njih dar s puta, nemojte ga predati pred drugima jer ćete ih time ražalostiti. Ako netko od prijatelja u vašoj prisutnosti nešto poželi, zapamtite to i ako je moguće, prvom prilikom ispunite. Male pažnje održavaju velika prijateljstva. Ako vam se dar možda ne sviđa, ne smijete to darovatelju pokazati, jer on je sigurno imao dobru namjeru, a i to je već dar.