..

petak, 23. rujna 2016.

Pa,pa,pa paaaatka

Novi Zagreb - Kada vaše dijete prvi puta riječ "patka" izgovori na ovakav način ili na jedan drugi,no vrlo sličan način,ostaje se bez riječi. Zar muca?Zašto?Pa ja nisam mucala/o...Mnogo pitanja,koja zahtjevaju i mnogo više od odgovora.Zato vam iznosimo činjenice preko kojih možete upoznati mucanje...
Mucanje je prije svega poremećaj govornog ritma,što zapravo znači da je govorna tečnost poremećena,te je zato mucanje najpoznatiji i najevidentniji govorni poremećaj. Upravo je zbog karakterističnoga govornog efekta lako prepoznatljiv. Kada govorimo o mucanju, ponajprije mislimo na govor djeteta koje muca, odnosno na njegovo verbalno-glasovno ponašanje koje karakteriziraju slijedeće manifestacije:ponavljanje dijelova riječi i rečenica, produžavanje glasova, zastoji u govoru, neadekvatne pauze, ubacivanje različitih glasova, poštapalice (ovaj, pa….), dulje trajanje govora, razni nepotrebni zvukovi («uh», «aa», «ah»), manja količina govora,tj izbjegavanje govora i sl.

Mucanje se ponekad može razviti naglo kod djeteta koje je imalo sasvim tečan govor kao reakcija na izrazito jak stres ili traumu. Ovakva reakcija je karakteristična za djecu kod koje je govor «slaba točka», te je povod mucanja gotovo uvijek poznat, a mucanje se javlja dan, dva nakon događaja. Mucanje nastaje zbog pretjerane kontrole, tj. kada roditelji žele djetetu pokazati «pravi način» govora putem ispravljanja i upozoravanja ili izjavama kao što su «Govori sporije», «Nemoj toliko žuriti», «Potrudi se malo» …. Tada se roditeljima savjetuje da se što prije jave logopedu za savjet kako bi se spriječio razvoj kroničnog mucanja.

* Naznake koje upućuju na mogućnost da dijete muca
  • dijete se "bori " sa riječima ( pri ponavljanju  sloga ili riječi naglo povisuje glas)
  • povećao se broj ponavljanja ( prije je dijete govorilo npr."Ka-kapa....", sada "Ka-ka-ka-ka-kapa....."
  • dijete je počelo ponavljati sve kraći elemenat riječi
  • kada dijete govori počelo se uočavati da dijete ima napetosti mišića lica, guta zrak-neravnomjerno koristi disanje.To znači da se hitno treba javiti logopedu kako bi se dijete uključilo u logopedsku terapiju, radi uklanjanja početnog mucanja.     

Vrlo je važno znati da mucanje mogu pratiti i druge negativne pojave po dijete koje muca kao što su: strah pred govorom i govornim situacijama, tikovi, različiti pokreti glavom, tijelom i udovima, neadekvatne fiziološke reakcije (znojenje, crvenilo, ubrzan rad srca), strah, emocionalna nestabilnost, smanjena koncentracija, izbjegavanje vizualnog kontakta sa sugovornikom, netolerantan stav spram govornih situacija i slično.

* Pravila ponašanja sa djetetom koje muca
  • Ako primijetite simptome mucanja, odmah se obratite logopedu za savjet.
  • Od prvog dana djetetu se obraćajte mirnim, ohrabrujućim glasom.
  • Koristite jednostavne riječi i izgovarajte ih pravilno.
  • Osigurajte djetetu rast i razvoj u mirnom i vedrom okruženju.
  • Ako dijete muca, nemojte ga zbog toga grditi ili izgovarati riječi umjesto njega.
  • Također je važno da ga ne uspoređujete s njegovim vršnjacima.
  • Nemojte ga ispitivati ne ostavljajući mu vremena da odgovori.
  • Uvijek ga gledajte u oči dok govori. Vaše prirodno držanje pomoći će mu da savlada poteškoće.
  • Uvijek ga slušajte sa zanimanjem. Dijete mora osjetiti da imate povjerenja u njega.
  • Organizirajte zajedničke igre koje potiču komunikaciju u opuštenoj obiteljskoj atmosferi.
  • Pokušati smanjiti komunikacijske pritiske i predvidljive stresne situacije.
  • Uputiti osobe iz djetetove okoline i odgajateljice u vrtiću tako da budu upoznate s djetetovim problemom kako bi mu pomogle da se uklopi.
  • Govorite sporo tako da vas dijete nastoji oponašati i sporo govoriti. Budite mu uzorni model lijepog i tečnog govora.

* Kada potražiti pomoć terapeuta(logopeda)?


U slučaju da se posumnja, ali se ne može ustanoviti da li je riječ o mucanju ili tek prolaznim smetnjama izgovora, potrebno je obratiti se logopedu, koji će vas pravodobno savjetovati. Normalne i prolazne smetnje javljaju se najčešće između treće i šeste godine života. Prema mišljenju većine stručnjaka, rano otpočinjanje liječenja uvelike smanjuje mucanje u odrasloj dobi.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Buzin, društvo koje vole mladi

Buzin - Ovih dana smo posjetili još jedno Dobrovoljno vatrogasno društvo Novog Zagreba, kako bi upoznali našu širu novozagrebačku javnost  sa aktivnostima i djelovanjem ovih hrabrih, marljivih ali samozatajnih ljudi. To su ljudi koji prije svega preveniraju ali i štite ljudeživotinje, okoliš i imovinu ugrožene požarom, poplavom, potresom ili u drugim katastrofama, dovodeći ponekada u pitanje i vlastite živote.  

Također ne rijetko djeluju i u raznim tehničkim intervencijama, kao što su prometne nesreće, vađenje utopljenika, spašavanja ljudi i životinja s visina i dubina i sl.

No, to su također ljudi koji svojim volonterskim radom, uz već spomenuto, aktivno djeluju u društvenom i kulturnom životu svojih naselja ali i šire, motivirajući i okupljajući vrlo uspješno u svoj rad i aktivnosti sugrađane/ke različitih životnih dobi (od onih najmlađih pa do mnogo starijih, podupirajućih članova).

Moramo istaknuti, kako su nas u svom Vatrogasnom domu, Dobrovoljnog vatrogasnog društva - Buzin, iznimno srdačno i ponosno ugostili predsjednik i Juraj Ban tajnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva - Buzin. Doista nisu žalili truda kako bi nas što bolje upoznali sa prošlošću (jedno među najstarijim Doborovoljnim vatrogasnim društava u Novom Zagrebu) , sadašnjošću ali i sa planovima koje nastoje ostvariti u budućnosti. 



Juraj Ban, tajnik
Dobrovoljnog vatrogasnog društva Buzin
- Naše Dobrovoljno vatrogasno društvo - Buzin je osnovano među prvim društvima u ovom našem kraju, davne 1931. godine.

Naime, na inicijativu petnaestak sumještana 20. prosinca 1931.godine je osnovano naše Društvo. Moram spomenuti, kako je to vrijeme zapravo prvih početaka organiziranog vatrogastva na ovim prostorima.

Tada naše Društvo ni izbliza nije izgledalo, ali ni dijelovalo na današnji suvremeni način. Ono što je bilo zajedničko ali i ostalo sve do današnjih dana sa ponosom mogu istaknuti, je ljubav i želja za pomoći bližnjima (sumještanima ali i šire..), posebno u raznolikim nevoljama (požara, poplava, potresa ili sl.).

U tadašnje vrijeme, zaista nije bilo lako doći do vatrogasne opreme, tako da su se naši novoorganizirani članovi, snalazili na različite načine. Dodamo li tome kako u to vrijeme nije bilo ni sugrađenoga Društvenog doma, i današnjeg Vatrogasnog spremišta, tada možemo razumjeti sa čime su se sve susretali i sa kakvim nedaćama borili naši osnivači. No, na našu sreću , nisu se dali smesti. Posuđivali su opremu od susjednih Društava (koja su također dijelila gotovo istu sudbinu), priređivali Vatrogasne zabave, te sa na taj djelomice finacirali u nabavci opreme ili radnih te svečanih odora. 

Ovdje im želim zahvaliti, na svom trudu i postignutim rezultatima.  

Ubrzo su se naši vatrogasci uključili, udruženi sa ostalim sumještanima u izgradnji Društvenog doma, gdje se danas nalazi i naše Vatrogasno spremište.

Fotografija prvog predsjednika
Dobrovoljnog vatrogasnog
društva Buzin, Ivan
Kranjčina 20. prosinac
1931,god.
Kako je vrijeme odmicala, tako je naše Dobrovoljno vatrogasno društvo Buzin sve viša jačalo, kako brojnošću ali isto tako i opremljenoću. Godine koje su dolazile, donosile su veliki broj nagrada, priznanja, plaketa (koje kite i danas zidove, našeg Vatrogasnog spremišta) sa raznolikih natjecanja, smotri, druženja i sl. Bio je to, naravno rezultat, kvalitetnog upornog rada i uvježbavanja naših članova. Uz sve to naše Dobrovoljno varogasno društvo je sudjelovalo u svim potrebnim intervencijama, kako u našem naselju Buzin, ali i šire.

No, u periodu kada je započeo Domovinski rat i stvaranje naše Država Hrvatske, veliki broj naših članova, ali ne i samo članova, već mještana naselja Buzin odaziva se na poziv Domovine braniti i oslobađati okupiranu zemlju na različitim bojištima.

U tom vremenskom razdoblju, od početka 1990-tih godina pa se do 2007. godine Naše Dobrovoljno vatrogasno društvo Buzin je na žalost, zastalo sa radom i djelovanjem.

Na sreću, 2007. godine se okuplja tridesetak ljubitelja vatrogastva, tradicije  i naselja Buzin te ponovno pokreću rad našeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva - Buzin. Te godine smo na Osnivačkoj skupštini odredili kao vrlo važan zadatak, sortirati prijašnju ali i urediti svu potrebnu dokumetaciju, kako ni naša Dobrovoljno vatrogasno društvo - Buzin postalo punopravni član  Vatrogasne zajednice Grada Zagreba. Tu smo odluku kompletno izvršili 2009. godine.

Kada smo to realizirali, od tada nas Vatrogasna zajednica grada Zagreba u potpunosti prati tehnički i podupire i financira u svekolikom radu.

Za kraj mogu sa ponosom istaknuti, kako je naše Dobrovoljno vatrogasno društvo - Buzin, od te 2009. godine u svim aspektima svog rada i djelovanje pozitivno napredovalo.

Danas nas poznaju i priznaju kao jedno od kvalitetnijih Dobrovoljnih vatrogasnih društava u Vatrogasnoj zajednici grada Zagreba. Danas smo u mogućnosti u svakom trenutku, kadrovski i tehnički izvršiti sve obaveze i zadatke koje pred nas može staviti vatrogasna zajednica grada Zagreba. 



Krešimir Vrbanić , Predsjednik
Dobrovoljnog vatrogasnog društva - Buzin
- Sa velikim ponosom mogu istaknuti kako sam na zahtjevnoj i odgovornoj funkciji predsjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva - Buzin, izabran velikom većinom, izabran prije tri godine. Također sa iznimno velikim uvažavanjem želim istaknuti kako sam na tom mjestu zamijenio našeg prvoga Predsjednika, nakon ponovnog okupljanja  i organiziranja našeg Društva, Ivana Kranjčina.

Naš društvo trenutno okuplja 95. članova, od toga 23. operativnih vatrogasaca sa važećim liječničkim uvjerenjem. Od spomenutih operativnih vatrogasaca je 6 vatrogasaca, 7 vatrogasaca prve klase . Imamo tri dočasnika. Također su među nama  četiri dočasnika prve klase i dva časnika prve klase.

Iznimno samo ponosni na naših dvadeset i sedam članova mladeži. Želim istaknuti kako njih  četrnaest već  ima položen ispit - Za vatrogasnu mladež-.

Također su tu, na ponos svih nas - šest pričuvnih vatrogasaca i četiri također pričuvna dočasnika. To su educirani članovi, koji po izvršenom Liječničkom pregledu, mogu aktivno sudjelovati u akcijama i intervencijama, rame uz rame sa nama - ostalim članovima.

Za kraj bih svakako spomenu i naše podupiratelje. Njih je dvadesetak, koji svojim djelovanjem također uvelike pridonose kvalitetnom i postojanom radu našeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva - Buzin. Koristim ovu priliki kako bi im, ovako javno - iskazao veliku zahvalnost na dosadašnjoj zaista velikoj podršci. 

Naše Dobrovoljno vatrogasno društvo - Buzin uredno obavlja sve svoje planirane zadaće i godišnje aktivnosti koje nas čine uspješnima i svrstavaju u jedne od kvalitetnijih Društava u Vatrogasnoj zajednici grada Zagreba. 

Kako je naših aktivnosti zaista mnogo tijekom jedne kalendarske godine, spomenuti ću tek, neke. 

Redovito šaljemo naše članove  na doškolovanje, za zvanja  vatrogasac dočasnik časnik. Također šaljemo naše vatrogasce na specijalistička doškolovanje (usavršavanja) npr. rad sa aparatima za zaštitu dišnih organa,  rukovanje sa motornom pilom, obuka vozačana teškim terenima, bolničara za spašavanje u ruševinama, za rukovoditelja intervencijama itd...

U naselju obavljamo aktivnosti koje predviđaju naš godišnji plan rada i aktivnosti ali sudjelujemo po potrebi i u radu ostalih članova civilnog društva našeg naselja Buzin.

Također aktivno sudjelujemo u  crkvenim događanjima od obilježavanja i slavlja blagdana Sv. Flotijana, pa do dana našeg naselja, dana Sv. Josipa radnika. No isto tko odlazimo na Hodočašća, diljem Lijepe naše.

Redovito se odazivamo na sve intervencije koje se događaju na području cijelog grada Zagreba u kojima možemo pomoći, npr. ispumpavanje, gašenja sitnih požara ili interventna postrojba ili pak kao pričuva.

- Kako ste opremljeni?

- Od opreme raspolažemo - navalnim vozilom Mazda. Tim vozilom može prevoziti petoricu vatrogasaca. Tu ima instaliran modul za navalu, što znači kako može biti uključeni u početno gašenje požara. Također imamo prikolicu u kojoj je vatrogasna pumpa za usis, ali i i za ispumpavanje, npr. podruma, kanala itd... 

Kompletno smo opremljeni svim najmodernijim suvremenim sredstvima za zaštitu vatrogasaca - čizme, odore, cipele, kacige, rukavice itd ... Sve za ulazak u požar!

Sve to možemo zahvaliti Vatrogasnoj zajednici grada Zagreba, koja zaista pomno prati (kroz osiguranje svih potrebitih tehničkih i inih sredstava ...) naš rad.

Na kraju bih spomenuo, kako veliku energiju i respoložive resurse ulažemo u mlade, jer smo mišljenja - Kako na mladima svijet ostaje! Moram istaknuti kako, na sreću  imamo našeg člana  Tomislava Kopun Voditelja mladeži, (djeca od osam do šesnaest godina) koji vrlo uspješno,predano i marljivo radi sa našim podmlatkom. 

Gotovo sa svih natjecanja ili smotrama na kojim sudjeluju donose u naše Dobrovoljno vatrogasno društvo Buzin različite nagrade, priznanja itd...Što nas iznimno raduje, kako i njihove roditelje.

Unutar samog Društva imamo jednu žensku i jednu mušku ekipu, također dječjeg uzrasta koje se "izmiješani"  takmiče u raznim vatrogasnim disciplinama. Obično je to, od vezanja čvorova, razvlačenje varogasnih crijeva, pa do kvizova sa različitim također vatrogasnim temama ili rušenja mete sa brentačama, itd... 

U brizi o mladima, spomenuo bih, kako vrlo često mladi naše Spremište koriste za okupljanje, proslavu rođendana ili održavanje fešti. Ponosni smo na njih, naime i oni su dio našeg Dobrovoljnog vatrogasnog društva - Buzin. Raduje nas kako i oni imaju  zajedničku vatrogasnu potrebu da se druže, okupljaju ovdje, jer su upravo oni budućnost našeg Društva.

- Kakvi su planovi za budućnost?

- U budućnosti mislimo ulagati još više energije, znanja i svih raspoloživih resursa u mlade. Naime prema broju stanovnika našeg naselja u prosjeku spadamo u sam vrh po broju aktivnih članova vatrogasaca, tako da nam je želja što više učvrstiti ideju vatrogastva u našem naselju i ojačati našu snagu, brzinu i moć - kako tehničkim sredstvima ali još više našim mladim članovima.













četvrtak, 22. rujna 2016.

Glavni trg stana, dnevni boravak i kuhinja

Novi ZagrebU većini naših stanova i to bez obzira na veličinu, dnevni boravak integriran je sa kuhinjom i blagovaonicom. Ili barem sa blagavaonicom, ako je već kuhinja odvojena. U nekim stanovima nema pregrada ni sa hodnikom, pa se dobija jedna cjelina, tzv. open space, koju treba i povezati a ipak malo vizualno odvojiti. Tako dobijemo razne varijacije na temu 2, 3 ili 4 u jedan.

Naravno da će stilom dnevni boravak i kuhinja pratiti ostatak stana. Mada, mislim da ipak ostatak stana prati stil uređenja dnevnog boravka i kuhinje. No, svejedno. Danas neću o stilovima uređenja. Danas bih o prostorima koji čine cjelinu u većini kućanstava.

Kuhinju i boravak može odijeliti tzv. otok. Nekad su bili opularni "šankovi", uski i visoki. Danas se rade otoci, koji imaju s jedne strane funkciju kuhinjskog elementa. Radna ploča može služiti i za pripremu namirnica i kao stol. Ako instalacije dozvoljavaju na otok možemo smjestiti ploču za kuhanje i iznad nje napu.  Ili sudoper. S druge strane otoka možemo smjestiti barski stolac. Ili više njih. Ovisno o dužini otoka.

Stol i stolice također "prirodno" razdvajaju kuhinju od dnevnog boravka, a opet povezuju i čine cjelinu. Imali smo situacija kada je investior želio fizički odvojiti kuhinju radi mirisa a nije bilo prirodnog izvora svjetla u kuhinji. Tada smo radili pomičnu staklenu stijenu između boravka i kuhinje. Staklenom stijenom nismo učinili dojam smanjivanja prostora, kuhinja je dobila svjetla, a mirisi iz kuhinje nisu izlaziii van. U kuhinji je važno da imate dobru napu ili prozor radi ventilacije.  

Kod manjka kvadrata, neki boravci glume kroz noć spavaću sobu. Tada je odvajanje kuhinje od tog prostora bilo kakvom stijenom dobro došlo. Jer, ići spavati u prostoriju u kojoj ste prije toga pekli palačinke ili ribu - nije baš nosu primamljivo. No, ako vam postavljanje stijena iz nekih razloga nije moguće, barem dobro provjetrite stan prije spavanja.

Osim stijenama, prostor možemo odvojiti i policama s otvorima na obje strane, zavjesom zanimljivog dekora, većom biljkom... pa čak i bojanjem zida u drugoj boji možemo vizalano odijeliti prostor.

U dnevnim boravcima je uvijek postavljen TV. Postoje iznimke. Ja ih do sada još nisam vidjela. TV stavite na mjesto koje je vidljivo i sa udobne garniture, fotelje a i, po mogućnosti, stolca uz kuhinjski stol. 

Rasvjetom također vizualno odvajate prostor. U kuhinji je poželjna jača rasvjeta, centralna, na stropu a i dobro došla je koja ispod gornjih kuhinjskih elemenata. Iznad stola neka bude visilica ali da vam baš ne blješti u oči dok jedete i pijete. Dakle, s ugodnim vatima u žarulji. Boravak neka okupa topla indirektna rasvjeta.

Kod ovakvih polivalentnih prostora bitno je da ga ne nakrcate namještajem. U ovom slučaju vrijedi zaista - manje je više. U protivnom ćete se popikavati na komade namještaja a dojam će biti kao da ste u skladištu. S puno manjih komada namještaja vizalno ćete smenjiti prostor. Isto je i sa slikama na zidu. Jedna velika slika ili ogledalo bolje je nego hrpa manjih. Zavjese od poda do stropa također se preporučaju, kao i velik zanimljiv tepih.

U malim stanovim, gdje je dnevni boravak preko noći i spavaća soba, ako imate mogućnost, odnosno, dovoljnu visinu stropa, napravite galeriju.  Od poda do podnožja galerije neka bude dovoljan visina da možete proći. Ispod smjestite trosjed ili stol sa stolicama, a na galeriju stavite bračni krevet. Vodite računa o tome da i na galeriji imate dovoljnu visinu. Barem da kad sjednete u krevet ne udarite glavom u strop. Izradu galerije prepustite stručnoj osobi. Ili, ako već idete po principu sam svoj majstor - napravite galeriju čvrstom i stabilnom. Ako već imate spavaću sobu, na galeriji također možete napraviti svoj mali radni kutak. 

Bez obzira na kvadraturu, stil  uređenja i broj članova kućanstva  - dnevni boravak i kuhinja su mjesta u kojem najčešće boravimo kada smo kod kuće. Tu nam dolaze gosti i obitelj na druženje. To je žila kucavica svakog doma. 
















srijeda, 21. rujna 2016.

Zdravom prehranom poboljšajte kvalitetu vašeg života

Siget - Danas je u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa u Siget 18 a održana  zanimljiva radionica pod nazivom - Zdrava ishrana. Kako smo mogli vidjeti, barem prema posjećenosti - očito je ova teme zainteresirala i privukla mnoge stanovnika Novog Zagreba da budu dio ove zanimljive ali i praktične radionice 

Radionicu je vodila mlada , koja je na vrlo jednostavan, zanimljiv i kreativan način uspjela zadržati pozornost, otkriti mnoge male tajne zdrave prehrane i educirati znatiželjne članove ove radionice o zdravoj prehrani. 

Od samog početka svog postojanja čovječanstvo hranu koristi i kao lijek. Zdrava prehrana je glavni faktor koji održava naše zdravlje u ravnoteži. Našem tijelu osigurava mnoge neophodne sastojke – od dovoljne količine tekućine do potrebnih proteina, vitamina i minerala.

Pravilnom prehranom tijelu također pomažemo da samo uspješno vrši proces detoksikacije i izbacuje otpadne tvari.

Takva prehrana uključuje namirnice dobivene na prirodan način, organskim uzgojem bez štetnih dodataka poput toksičnih pesticida ili opasnog modificiranog sjemena.


Poznato je da samo uravnotežena prehrana dovodi do maksimalne iskorištenosti ljudskih potencijala, kako fizičkih tako i umnih.



Gordana Ludvig, polaznica radionice
Zdrava prehrana
- Moram priznati, kako sam zadovoljna što sam bila jedna od sudionika ove zaista zanimljive i praktične radionice o zdravoj prehrani.

Mnogo stvari sam ovdje čula, neke stvari sam već od prije znala, ali danas sam ipak mnogo toga praktičnog saznala, što se tiče zdrave prehrane. Između ostaloga, kako se zdravo i uravnoteženo hraniti, kako bi bili i ostali što duže u formi i održali organizam zdravim.

Evo, najbitnije što se tiče zdrave prehrane, je ipak raznolikost, umjerenost i uravnoteženost.

Uputno je u svojoj prehrani koristiti što više raznovrsnih namirnica, zatim piti dovoljno tekućine.

Moja osobna promišljanja o prehrani su bila slična i u dosadašnjoj praksi, a evo ovim ugodnim zanimljivim a napose poučnim predavanjem sam to sve i potvrdila.

Želim zahvaliti organizatorima, posebno mladoj voditeljici radionice Anamariji , na odlično odabranoj temi i na zanimljivom i opuštenom načinu prenosa znanja.



Marina SŠvarc, polaznica radionice
Zdrava prehrana
- Ova radionica me se jako dojmila. Osim što je bila zanimljiva, bili smo u prilici mnogo toga praktičnoga saznati i naučiti.

Ova radionica je zasigurno postigla svoj cilj, barem ovdje kod prisutnih. 

Vrlo temeljito ali na prihvatljiv i "pitak" način je obradila temu - kako unositi u svoj organizam zdravu prehranu.

Uz ovu temu je spomenuto također, važnost raznolike prehrane, konzumiranje voća, ali i što više kretanja, te konzumiranja što više vode.  

Sigurna sam kako će se radionice ove vrste nastaviti i dalje na ovu temu, stoga bih pozvale sve one koje zanima, sve oko prehrane, a posebno zdrave prehrane, da ne propuste slijedeće radionice.



 Mg. Anamarija Švagelj, voditeljica radionice
Zdrava prehrana
- Draga Anamarija, recite nešto o sebi.

- Završila sam nutricionizam na Prehrambenom tehnološkom fakultetu, tako da sam sada magistar  nutricionizma.

- Kako smo imali prilike vidjeti danas ste vodili jednu korisnu radionicu. O čemu je riječ?

- Danas smo održali radionicu na temu - Pravilnom prehranom do zdravlja.

-Kako se moglo prosuditi barem po posjećenosti teme je bila zanimljiva.

-  Odaziv je zaista bio odličan. Meni je osobno, strašno drago da su ljudi prepoznali značaj ove teme po vlastito zdravlje i moram priznati kako me to veseli.

- Što ste sve dotakli kao temu na ovoj radionici?

-  Pa, zapravo smo se dotakli glavnih principa pravilne prehrane. I to smo stavili naglasak na uravnoteženost, raznolikost i  umjerenost, kao ona pravila preko kojih bi se suvremen čovjek mogao zaista pravilno hraniti, No, također smo pokušali na što jednostavniji način objasniti kako nikako nije dobro kategorizirati hranu na "lošu" ili "dobru" (takva hrana ne postoji!) , već je potrebno prije svega uzeti u obzir, već spomenuta tri pravila. jedino se sa takvim poštivanjem pravila se može osigurati pravilna - zdrava prehrana.

Također smo govorili o konkretnim potrebama osoba (ljudi) u satrijoj životnoj dobi. Tu smo govorili između ostaloga i o potrebama makronutrijentima, mikronutrijentima, te o  samoj hidraciji.. Na taj način smo svima sudionicima ove radionice pružili temelj (temeljno znanje) kako bi se trebali hraniti zdrave osobe starije životne dobi...

- Bilo je uistinu podosta upita, što potvrđuje kako je teme bila zanimljiva i korisna.

- Moram se složiti sa vama i ustvrditi, kako su polaznici radionice, pokazali zaista veliki interes uz ovu temu. Bilo je mnogo pitanje sa različitim vezanim temama. Postavljana su pitanja pojedinačno o namirnicama ili generalno o prehrani .... Bilo je po mojoj prosudbi, jako , jako dobro prihvaćeno...

- I za kraj, kakve su šanse da se ove zanimljive radionice nastave i dalje... ?

- Da, svakako će se nastaviti ...Kako ste i sami imali priliku vidjeti veliki interes postoji kako za ovu radionicu, no isto tako sam mišljenja da postoji isti interes, ako ne i veći za Kulinarske radionice... Također vidim kako postoji veliki interes za temu prehrane povezane sa određenim bolestima.... Uvijerena sam kako će  kasnije nešto više biti riječi i dietoterapiji.


utorak, 20. rujna 2016.

3. Blatska Fišijada, festival druženja

Blato -  U ponedjeljak 18. rujna 2016. godine je održana 3.Blatska Fišijada, u prostoru Sportsko rekreacijskoga centra branitelja - Blato. I ovu tradicionalno 3. Fišijadu je odlično organizirala ODRA - Udruga sportskih ribolovaca, invalida domovinskog rata Novi Zagreb, pod medijskom pokroviteljstvom našeg portala.

Samo okupljanje natjecatelja se odvilo po dogovoru u 9,00 sati, kada je i podijeljena već pripremljene (očišćena i izrezana) riba za sve natjecateljske ekipe.

Ove godine se ponovio isti broj ekipa kao i prošle godine. Naime, radi se o pet ekipa iako je najava za ovogodišnje druženje bilo veće za dvije ekipe. 

Ono što vrijedi istaknuti, kada već govorimo o ekipama je činjenica, kako se ove godine u ovom tredicionalnom natjecanju u kuhanju najboljeg fišpaprikaša u jednoj od ekipa - Santa Klara, pojavila po prvi puta i žena - Gordana Herceg.



Gordana Herceg, predsjednica
Podružnice umirovljenika Sveta Klara / Čehi
- Moram priznati kako se sve zapravo dogodilo spontano. 

Naime, na poziv organizatora da dođemo i uveličamo ovo tradicionalno druženje (o kojem sam već prije čula mnogo lijepih stvari) kao gosti, ja sam upitala - A, možemo li mi iz naše Podružnice umirovljenika Sveta Kara / Čehi, nastupiti u natjecateljskom dijelu, kao ekipa, a ne samo kao gosti?

Dobili smo pozitivan odgovor, a ja sam tek toga trenutka shvatila, kako sve do sada nikada nisam kuhala - fišpaprikaš.

No, krenula sam od one - važno je sudjelovati ...- te sam se dala na posao, internet, traženje recepata, nazivanje prijateljica, traženje korisnih i provjerenih savjeta.... 

Nisam opterećene uspjehom (a koliko vidim oko sebe, ni ostali natjecateljske ekipe) važno se  ugodno družiti, a toga će biti mnogo, kako vidim već sada u početku .... 


Preostale dvije ekipe su se iskreno ispričale uz veliko žaljenje što su zbog bolesti (istegnuta noga) i zbog neplaniranih obaveza (hitno putovanje) bile onemogućene sudjelovati, no svim sudionicima, ali i organizatorima su zaželjeli što više ugodnog druženja i ukusnog fišpaprikaša u kojem će uživati uz same natjecatelje i stručni ocjenjivački sud, i mnogobrojni gosti ovog druženja.

Nakon podjele ribe, nastao je mali muk. 

Naime svi su se sudionici natjecanja podijelili po obavezama koje su već unaprijed dogovorili, te su započeli sa pripremom i kuhanjem. I dok su jedni čistili luk (i plakala!?) što od luka a što od doskočica, viceva i smijeha, drugi su pak sjekli ribu i dijelili "oteštajce" kako bi sve ekipe dospjele u "radnu temperatu"...

Ubrzo su upaljena plinska grijala, a čitavim prostorom je zavladao miris "dinstanog " luka. I dok su neki pripremali - temeljac - na licu mjesta , drugi su ga (vješto sastojke) donijeli već spremljen od doma. Uskoro je uslijedilo stavljanje komada riba u ukusan paprikaš... Vremena je bilo dosta, pa su se natjecatelji još više zbližili, pomažući jedni drugima u praktičnim savjetima, pričanju anegdota iz dosadašnjih kuhanja...

Kako se fišpeprikaš kuhao, krčkao i privodio kraju, tako je prostor Sportsko rekreacijskoga centra branitelja - Blato, bivalo sve više ispunjen gostima i posjetiocima.  Bilo je tu djece, starijih, mlađih, vatrogasaca, ribiča itd... Svi su se družili, zabavljali i uživali u ljepoti dana, koji je započeo naoblakom (u pojedinim trenutcima i kojom kapi kiše) a čarobno se pretvorio u savršen jesenski dan obasjan suncem sa temperaturom koja godi.

Na znak sudca, svi su članovi natjecateljskih ekipa, ugasili vatru, te u priložene zdjelice nasuli svoj primjerak fišpaprikaša, sa obaveznom ribljom "portkovom". Nakon toga je stručni natjecateljski sud, započeo ocjenjivanje.

Koliko god u ovom tradicionalnom druženju samo natjecanje nije u prvom planu, ipak je sam postupak ocjenjivanja privukao pažnju mnogih, kako ekipa, navijača ali i ostalih gostiju i uzvanika.

Nakon podužeg ocjenjivanja, stručnog ocjenjivačkoga suda, saznali smo tri prvoplasirene ekipe. Bile su to:

1.Prvoplasirana ekipa - Odra , članovi : Josip Kamba i Danijel Pavlović
2.Drugoplasirana ekipa - Hrvatine Blato, članovi: Ivan Pandža i Damir Požgajčić
3.Trećeplasirana ekipa - Santa Klara , članovi : Gordana Herceg i Boris Herceg.

Prigodne Diplome i poklone slike,  slikara Đuke Siroglavića je slavodobitnicima uručio g. Milan Bandić, gradonačelnik našeg grada. 

U kratkom govoru je poručio, kako podržava ovakvo druženje, te da će i u buduće pripomići u organizaciji i podržati svojim dolaskom ovu Fišijadu, o kojoj je i sam čuo mnogo lijepih priča.

Nakon podjele nagrada, uslijedila je već tradicionalne degustacija fišpaprikaša, za sve prisutne.



Boris Hreceg, član natjecateljske ekipe
Santa Klara
- Istaknuo bih, kako mi je bilo čast i zadovoljstvo sudjelovati u ovom natjecanju ali prije svega i u ugodnom druženju.

Što se pak tiče samog natjecanja u pripremanju i kuhanju fišpaprikaša, mogu reći da je proteklo u fer i korektnom ozračju, bez obzira na godine, spol, zanimanje, vještine ....

Član sam ekipe Santa Klara zajedno sa mojom suprugom Gordanom. Po prvi puta sudjelujemo na jednoj ovakvoj priredbi i moram priznati, kako smo  pozitivno ugodno iznenađeni što smo na opće iznenađenje svih, a još više nas dvoje - osvojili prestižno treće mjesto.

Ovo priznanje nas hrabri ali i potiče da i slijedeće godine budemo ponosni dio ovog prekrasnog druženja ali i natjecanja - 4. Blatska Fišijada.

Iskoristio bih također prilku, pa ovim putem zahvalio svim degustatorima našeg -fiša- koji su pohvalili naš trud.

Zahvaljujemo i organizatorima! Vidimo se i do godine!



Josip Kamba, voditelj sportskih natjecanja na
 jezeru Šikava, Odra - udruga sportskih
ribolovaca Novi Zagreb
- Danas smo već tradicionalno upriličili našu 3. Blatsku Fišijadu, gdje smo pozvali kao i obično i mnogobrojne goste. Kao što ste mogli vidjeti i sami, cilj ovog natjecanja nije samo natjecanje, već i druženje. 

Sa ponosom moram istaknuti kako u tome dobro uspjevamo, što potvrđuje svake godine sve veći broj gostiju i uzvanika koji se okupi na podjeli nagrada i degustaciji naših fiševa. 

Naravno, nije to uspjeh nas nekolicine, koji se nalazimo u Organizacijskom odboru, već je to uspjeh svih zanesanjaka i zaljubljenika, kako kuhanja fiš paprilaša, ali i svih onih koji dolaze ovdje već godinama, družiti se, opustiti i uživati ovdje u ovoj prekrasnoj prirodi koju nam pruža Sportsko rekreacijski centra branitelja Blato.

Na ovaj način im želim od srca zahvaliti i pozvati ponovno u isto vrijeme i do godine (treći vikend u rujnu!), kako bi ponovno uživali u druženju, prirodi i fišpaprikašu!

- Imali smo prilike vidjeti, kako je vaša ekipa ove godine osvojila prvo mjesto na Fisšijadi.

- Evo..., Stjecajem okolnosti i sam sam zajedno sa mojim kolegom Danijelom Pavlović (naime, njegov je kolega iz ekipe bio spriječen u posljednji trenutak, pa sam "uskočio" ja..) Neovisan stručni ocjenjivački sud, koji nije znao, čiji je čiji skuhani fišpaptikaš (zbog načina ocjenjivanja) je donio takvu odluku da je naša ekipa osvojila najviše bodova, te zauzela ovo  laskavo - prvo mjesto.

Ovdje se želim zahvaliti svim ekipama na sudjelovanju i na osvojenim nagradama.



Ivan Pandža, voditelj Sportskoro
kreacijskoga centra branitelja Blato
- Iza nas je uspješno organizirana i odlično ostvarena  3. Blatska Fišijada.

-  Osobnog sam mišljenja, kako je ovo do sada  najuspješnija što se tiče organizacije natjecanja u pripremanju i kuhanju fišpaprikaša, ali i najmasovnija, što se tiče po posjećenosti gostiju i uzvanika.

Imali ste i sami priliku vidjeti predstavnike više Udruga, Društava, Klubova, Podružnica, Vatrogasaca iz cijelog Novog Zagreba, ali isto tako iz našeg naselja Blato. 

Vidjeli ste da je i sam gradonačelnik g. Milan Bandić dijelio priznanja sudionicima natjecanja 3. Blatske Fišijade. Uz njega su nas posjetili i neki gosti iz Gradskog poglavarstva.

Također ste imali priliku vidjeti zaista veliki broj branitelja, koji su ovdje domaćini ali i tradicionalno aktivni natjecatelji. Veliki broj branitelje pokazuje kontinuitet, kako se mi branitelji ovdje aktivni i kako se družimo i ostalih dana u godini što je zapravo i glavni cilj ovog centra.

- Vidimo da ste i vi sudjelovali na natjecanju i da ste zauzeli vrlo dobro i prestižno drugo mjesto sa svojom ekipom.

-  Mi smo se borili, da budemo među "prvih pet" (naime, toliko je ekipa sudjelovalo!), a završili smo - drugi!  Za takvo što je zaslužan više moj partner, nego moja malenkost, jer ja više volim uživati u jelu fišpaprikaša  nego ga pripremati.

-  Što bi nam za kraj ovog razgovora poručili?

- Vidimo se  - treći vikend u rujnu, slijedeće godine na 4. Blatsku Fišijadu. Pozivam, sve one koji se žele takmičiti u pripremanju i kuhanju Fišpaprikaša, ali i one žele uživati u čaroliji okusa fišpaprikaša. Svi ste dobrodošli!



Mirjana Lovan, gost

- Moram reći, kako je na današnjoj Fišijadi bilo zaista prekrasno. 

Ovi, rekla bih - znalci kuhinje, zaista su se potrudili i pripremili nam zaista ukusne fišpaprikaše, koji po mom skromnom znanju ne odudaraju svojom kvalitetom i ukusom jedan od drugoga. 

Očito se tu radi o malim nijansama koje mogu vidjeti i osjetiti samo znalci. Uzdam se u stručnost i nepristranost - Stručnoga ocijenjivačkoga suda, iako kao gost nisam opterećena samim plasmanom ekipa, jer su meni, kako sam već rekla - svi ovdje kušani fišpaprikaši odlični.

No, uz kvalitetne fišpaprikaše, koji su ovdje uvijek odlični - istaknula bih još više samo druženje, koje isijava spontanost, iskrenost, druželjubljivost. Moja obitelj ovdje navraćamo od prve organizirane Fišijade, i uvijek doživimo nekako isti, snažan i poželjan osjećaj zajedništva, koji nas "hrani" sve skupa, još nekoliko dana i nakon održane Fišijade.

Drago mi je da se o ovom druženju i natjecanju sve više priča i to, dodala bih - zasluženo pozitivno! No, nekako me malo plaši, ako se ovo još više omasovi, da se ne izgubi onaj osjećaj o kojem sam malo prije govorila - a to bi mi bilo zaista žao. 



Renato Selj, predsjednik  Stručnog
ocjenjivačkog suda 3. Blatske Fišijade

-  Kakvi su vaši dojmovi sa pozicije Predsjednika Stručnog ocijenjivačkoga suda 3. Blatske Fišijade?

- Danas sam po drugi puta u toj ulozi. Mogu reći kako je konkurencija bila vrlo jaka. Svi kuhani fišpaprikaši si bili zaista bili vrhunske kvalutete i odlučivale su zaista - samo nijanse!

- Po nekim prosudbama, koje smo imali prilike  čuti ovdje i među natjecateljima ali i među gostima, ovo je do sada najuspješnija Fišijada, odnosno najmasovnija. Vidjeli smo ove godine je došao i sam gradonačelnik g. Milan Bandić.

- Pa, evo- možemo se pohvaliti kako nas je došao i Gradonačelnik počastiti svojim prisutnošću. Podjelio je nagrade. Malo je i on uživao u jelu, razveselio se sa nama i na žalost morao otići svojim obavezama. 

To nam samo govori da se ova manifestacija odlično razvija i da ide pravim putem. 

Nadalje , već slijedeće godine očekujemo kako će biti više natjecatelja iako je pravo težište ovoga druženje uz natjecanje u pripremanju i kuhanju fišpaprikaša, zapravo druženje.